Knjiga „Slovo i vijek: Marko Miljanov u ogledalu kritike”, koju je nedavno objavio Fond za razvoj Kuča, studija je u kojoj su se našli prilozi naših i inostranih autora, kazao je akademik Radomir Ivanović, koji je sa dr Brankom Dragosavac priredio ovo obimno djelo u četiri poglavlja.
Ova knjiga je veliki poduhvat književne kritike ističe akademik Ivanović. Knjigu „Slovo i vijek: Marko Miljanov u ogledalu kritike” on smatra „amanetnom knjigom u tumačenju djela Marka Miljanovog, koji svakim novim metodom dobija na vrijednosti, ali i književne kritike kad je u pitanju razvoj teorije”.
U knjizi „Slovo i vijek: Marko Miljanov u ogledalu kritike” našli su se osvrti na velikog junaka i pisca Toma Orahovca, Jozefa Holečeka, Mihaila Lalića, Jovana Skerlića, Trifuna Đukića, Blaža Popovića, Veljka Petrovića, Gerharda Gezemana, Đuze Radovića, Milorada Stojovića, Radoja Radojevića, Živka Đurkovića, Ljubomira Zukovića, Branka Popovića, Branislava Ivanovića, Jovana Čađenovića, Milorada Jevrića, Branimira Ostojića, Rajke Bigović Glušica, Slobodana Kalezića, Borisa Lupotilova, Ivana Dorovskog, i Nikite Iljiča Tolstoja, potomka Lava Tolstoja, rođenog u Vršcu, kao i akademika Radomira V. Ivanovića.
Izbor u izdanju Fonda za razvoj Kuča najpotpunija je studija koja govori o djelu marka Miljanova. Jer, kako podsjeća Ivanović, prvi izbor napravio je Milorad Stojović 1967. godine, kao petu knjigu sabranih djela kučkog vojvode. Iako obuhvatila veliki broj priloga, izostao specijalistički osvrt djelu Marka Miljanova, objašnjava akademik za „Dan”.
Studija koju potpisuje sa dr Brankom Dragosavac podijeljena je u četiri poglavlja - Početna faza afirmacije pisca i djela, Doba potpune afirmacije, Specijalistička tumačenje i razumijevanje i Prilozi. U prvom djelu čitaoci, i laici i stručnjaci, mogu steći uvid u istorijat analize djela Marka Miljanova o prvog naučnog rada koji je napisao Tomo Oraovac 1883. godine u poslanici serdaru Jolu Piletiću, pa do poslednjeg koji ne napisao Milorad Jevrić za još neobjavljenu knjigu „O realizmu 19. vijeka”.
U drugom poglavlju knjige našlo se i nekoliko magistarskih i doktorskih disertacija, dok treći dio knjige, kako napominje akademik Ivanović, čine specijalistička tumačinja i razumijevanja djela vojvode Marka Miljanova. Knjigu zaključuje registar imena, biografija i selektivna bibliografija, registar naslova i periodična izdanja.
Radomir Ivanović i Branka Dragosavac su se prihvatili sveobuhvatnog posla, jer kako kaže akademik, do sada su o Marku Miljanovom mahom pisali istoričari. Njegovo djelo je tumačeno sa stanovišta istoriografije, a ne književne teorije i kritike. A, vrlo malo mu je posvećeno pažnje, kako mi to u nauci o književnosti zovemo spoljašnjeg i unutrašnjeg pristupa. Dosad je dominirao spoljašnji, a sada prevlast ima unutrašnji pristup analize djela. Novina je u tome što se jedno književno djelo, hibridno po prirodi, jer pripada i istiriji, i etnografiji, i psihologiji i sociologiji, odjednom je prekvalifikuje u književno djelo. Takvo viđenje, a u svjetlu savremene književne kritike, baca novi pogled na djelo Marka Miljanovog.
- Po svom književnom djelu može se reći da je vojvoda Marko Miljanov završio epohu realizma. Paradoks je u tome što na primjer kralj Nikola Petrović, koji je živio dvije decenije više od kučkog vojvode, pripada epohi romantizma. Dakle, djelo Marka Miljanovog je naprednije u mnogo čemu od je djela njegovih savremenika. Studije u ovoj knjizi dokazuju da Marko Miljanov nije nikakav etnograf ni sakupljač narodnog blaga niti interpretator narodnog predanja, on je jednostavno darovit pisac i zato nije čudo da venjliki broj ovih ljudi čiji se tekstovi nalaze u knjizi tvrde da se radi o čarobnom trouglu koji čine Petar II Petrović Njegoš, Stefan Mitrov Ljubiša i Marko Miljanov Popović Drekalović. – zaključuje akademik Ivanović.
S.Ć.