Država je mogla da povrati većinsko vlasništvo u Kombinatu aluminijuma 2011. godine, kada je CEAK prekršio ugovor o poravnanju tako što nije platio tri računa za struju, a sve na osnovu ugovora o zalozi akcija KAP-a, pokazuje dokumentacija koju „Dan” ekskluzivno objavljuje. Umjesto toga, Vlada je dozvolila CEAK-u da dvije godine upravlja fabrikom i napravi desetine miliona minusa, da bi kasnije uvela stečaj, prodala imovinu Unipromu i sada vodila skupe arbitraže sa Rusima.
Ugovor o zalozi akcija KAP-a potpisali su 26.10.2010. godine tadašnji ministar ekonomije Branko Vujović i predsjednik odbora direktora KAP-a Vjačeslav Krilov. Tim ugovorom je propisano da CEAK kao zalogodavac zalaže preostalih 3.117.536 akcija u KAP-u kao garanciju za sprovođenje raskidnih odredbi ugovora o poravnanju (potpisanog 16.11.2009.), između ostalog i odredbe o neplaćanju tri računa za električnu energiju (član 2.1. tačka 3.).
– U slučaju da zalogodavac (CEAK) ne ispuni svoje obaveze u skladu sa odredbama ugovora o poravnanju i ugovora izmđu akcionara, država može pokrenuti sudski postupak u skladu sa Zakonom o zalozi i obezbjeđenju potraživanja i prinudno naplatiti od društva. Ovaj ugovor je, u skladu sa zakonima CG, izvršni dokument – piše u članu 6.7. ugovora o zalozi.
Ugovorom je jasno propisano da se crnogorski Zakon o zalozi kao obezbjeđenju potraživanja i Zakon o obligacionim odnosima primjenjuje na sva pitanja koja nijesu regulisana ovim ugovorom, kao i da se ugovor primjenjuje i tumači u skladu sa zakonima CG.
– Bilo koji spor koji proizilazi u vezi sa ovim ugovorom će biti riješen od strane nadležnih sudova Crne Gore – piše u članu 10.4.
Iz ovih članova se jasno može zaključiti, da nijesu bile potrebne nikakve arbitraže, niti saglasnost CEAK-a, kako bi se nakon kršenja ugovora o poravnanju preuzele akcije firme Olega Deripaske, što je uporno ponavljao ministar ekonomije Vladimir Kavarić. On je, tokom razmatranja problema u KAP-u u Skupštini, isticao da nije moguće preuzeti akcije CEAK-a po osnovu neplaćenih računa za struju, jer je CEAK nekooperativan. Da zlo bude veće, 2013. godine Skupštini je ponudio da se CEAK-u plati 40 miliona eura, odnosno 51 milion sa kamatama, kako bi oni, prema njegovim riječima, potpisali prenos akcija KAP-a na Vladu. Srećom, tada jedinstveni SDP je zajedno sa opozicijom to spriječio.
Tako je CEAK, umjesto do 2011. godine, ostao u KAP-u do polovine 2013. godine, kada je uveden stečaj u fabriku na zahtjev Vlade. Dvije godine su ostali pod izgovorom da se ugovor ne može raskinuti, odnosno akcije CEAK-a ne mogu preuzeti bez međunarodne arbitraže koja bi se morala pokrenuti.
Odredbe ugovora o zalozi, međutim, jasno propisuju da se na pitanje zaloge CEAK-ovih akcija u KAP-u ne primjenjuju odredbe arbitražne klauzule ugovora o poravnanju, nego domaći Zakon o zalozi kao sredstvo obezbjeđenja, a nadležni nijesu bili strani, nego domaći sudovi.
Poznavaoci postupka u vezi sa aktiviranjem zaloga, ukazali su „Danu” da je članom 20 Zakona o zalozi, kao sredstvu obezbjeđenja potraživanja propisana procedura po kojoj je Vlada trebala da se Privrednom sudu obrati sa predlogom za donošenje rješenja o izvršenju protiv kojeg nije dozvoljen prigovor, a sud je dužan da održi samo jedno ročište na kojem se samo utvrđuje postojanje zaloge i ispunjavanje uslova za njenu realizaciju. Sud je dužan da odluči u roku od tri dana, a žalbe ne odlažu sprovođenje rješenja. Dakle, za tačno tri dana i 20 eura troškova, KAP bi prešao u državno vlasništvo.
Umjesto toga, KAP poslednje dvije godine nije plaćao račune za struju i tako je dostigao 60 miliona eura duga prema Elektroprivredi. U tom periodu je i Dojče banka aktivirala garancije, jer KAP nije izmirivao rate za kredit, pa je Vlada iz budžeta platila 23,4 miliona eura. Istovremeno, proizvodnja je prepolovljena. Ugovorom o poravnanju, Vlada je izdala Rusima garancije za 130 miliona eura kredita kod tri banke i zauzvrat dobila blizu 30 odsto akcija. Nakon uvođenja stečaja plaćeno je i ostalih 100 miliona eura garancija, dok su Rusi pokrenuli dvije arbitraže. Crna Gora je jednu dobila, ali je arbitražni postupci papreno koštaju, jer je za pravne usluge u 2016. godini već plaćeno 1,2 miliona, dok se u narednoj planira još 2,3 miliona.
Zbog plaćenih garancija KAP-u, građanima su uvedene takse na SIM kartice, povećan je PDV, zamrznute su penzije...
Rusi su kupili većinski paket akcija KAP-a za oko 45 miliona eura 2006. godine. Imovinu KAP-a u stečaju kupio je biznismen Veselin Pejović za 28 miliona. Još nije isplatio sav novac.D.M.
CEAK nije htio da prenese akcije
Na pitanje zašto nijesu pokrenuli sudski postupak pred domaćim sudovima i preuzeli akcije CEAK-a na osnovu ugovora o zalozi, iz Ministarstva ekonomije (MEK) su odgovorili da je Vlada poštovala svu proceduru za raskid ugovora o poravnanju.
– Dopisom od 22.03.2012. godine CEAK je obaviješten da je u obavezi da prenese sve svoje akcije u KAP-u na državu i pozvan je da pristupi potpisavanju naloga za prenos akcija u CDA narednog dana. Nakon što su odbili da postupe po dopisu, upućen je novi u kojem je navedeno da CEAK namjerno krši ugovor o poravnanju i da će ga država smatrati odgovornim za svu štetu koja iz kršenja proistekne. CEAK je i to odbio – naveli su iz MEK-a i dodali da ne bježe od sudskih postupaka.
Naveli su da bi sudski postupak, kao u slučaju arbitraže u Parizu, mogao trajati godinama, a da bi do završetka postupka CEAK vjerovatno ugasio KAP.
Kazali su i da nije tačno da je predlog bio da se za akcije KAP-a uplati 40 miliona eura, već da CEAK ustupi Vladi akcije za jedan euro, te da se cifra od 40 miliona odnosila na dugove KAP-a prema CEAK-u i VT banci, koji su bili 120 miliona.
– CEAK je tada ponudio da se taj dug diskontuje za 80 miliona, a da KAP izmiri preostale obaveze prema bankama u iznosu od 40 miliona – zaključili su iz Kavarićevog resora.
Penzionerima ne daju 5,45 miliona
Vlada, koja je htjela CEAK-u da plati 40 miliona prije tri godine, sada neće da isplati penzionerima, koji su zbog stečaja uvedenog na zahtjev Vlade ostali bez posla, 5,45 miliona eura za otpremnine. Na isplatu otpremnina od šest do 14 hiljada pravo ima 420 bivših radnika KAP-a koji su zbog stečaja bili prisiljeni da napuste fabriku i odu u penziju. Pravo na otpremnine imaju po osnovu Zakona o izmirenju obaveza i Zakonu o budžetu. Uprkos tome, Vlada odbija da im isplati novac. Penzioneri svaki dan protestuju ispred Skupštine.