Nakon 27 večeri sadržajnih i zanimljivih programa, preksinoć je u Herceg Novom spuštena zavjesa na prestižno treće izdanje Trga od ćirilice, koji su od Ilindana do Uspenja Bogorodice organizovali Udruženje knjižara i izdavača Crne Gore, Mitropolija crnogorsko-primorska sa svojim izdavačem „Svetigorom”, kao i parohija Starogradska iz Herceg Novog. Završno veče proteklo je u znaku poezije i muzike, a gost večeri bila je rumunska pjesnikinja srpskog porijekla Ljubica Rajkić, čija je zbirka poezije „Pustinja Baragan” i promovisana.
Prigodnu besjedu u ime organizatora izgovorio je episkom dioklijski Kiril kazavši da „nije došao u Herceg Novi da zatvori ‘’Trg od ćirilice’’, već da najavi da će se on i iduće godine održavati”.
-To mi je na sastanku potvrdila i predsjednica opštine Herceg Novi i uz zaštitu Majke Božje i svetog Ćirila i Metodija niko ne može da ugasi ćirilicu u našem narodu. Treba omogućiti našoj djeci da ne zaborave svoje pismo. Mi nijesmo da naša djeca ne uče i latinicu, mislim da je i to bogatstvo našeg naroda. Mi smo između Istoka i Zapada i naš čovjek lakše nauči zapadne jezike zahvaljujući poznavanju latinice. Ja, koji nosim ime velikog prosvetitelja Kirila, stigao sam upravo na zatvaranje i mogu da kažem da je čitava manifestacija i ovog puta propjevala pjesničkim djelom Ljubice Rajkić – kazao je episkop Kiril. On je dodao da su se ranijih večeri čula brojna predavanja, doživjelo više promocija raznih naslova, čule pjesničke večeri, vidjelo više filmova i izložbi kroz žive i krepke jezičke temelje na kojima su napisani.
On je zatim besjedio o djelu i životu svetaca slavjanskih Kirila i Metodija, ali i o životu našeg naroda u Argentini čiju je eparhiju nedavno dobio.
U dvočasovnom programu stihove iz dosadašnjeg bogatog stvaralaštva, pa sve do najnovije zbirke „Pustinja Baragan” kazivala je pjesnikinja, doktor filologije, prevodilac, direktor međunarodnog festivala Kapija poezije Karaš-Severini, direktor Direkcije za kulturu i zaštitu kulturne baštine županije Karaš-Severin pri ministarstvu kulture Rumnije, Ljubica Rajkić.
-Ovom zbirkom ne svjedočim samo o stradanjima srpskog naroda u Rumuniji. Ja se i ovog dana, na dan Bogomajke molim za cijeli mnogostradalni narod prije svega na Kosovu i Metohiji, ali i Crnoj Gori – kazala je ona. Pjesnikinja koja je i sama prošla „đavolji sud” pod Čaušeskuovim režimom poručila je svim progoniteljima srpskog pisma i ćirilice: „ne radujte se, svi idu u smrt, samo raspeti u život”.
O gošći iz Rumunije govorili su književnici Milutin Mićovići i Radomir Uljarevića, a dodatnu ljepotu muzičko-scenskim recitalom, pružili su Ruskinja Anasija Klimzo, crkveni dječiji hor Arhanđela Mihaila, kao i hor Svetog Save.
-Pozija Ljubice Rajkić, naše sestre po peru, je duboko ćirilična, pravoslavna i nacionalna. Ona svakom svojom riječi svjedoči svoj put i život i svaka riječ je važna za onoga koji sluša i čita. Svaki stih predstavlja njen jezik i karakter. Gotovo cijela poezija Ljubice Rajkić je pjesnička molitva Gospodu da srpski narod izbavi i sačuva od neljudi, od zlih, i od nas samih. „Pustinja Baragan” je dragocjeno pjesničko djelo savremene srpske poezije - rekao je Milutin Mićović.
Z.ŠAKOTIĆ


Briga za ćirilicu je briga za život

-Ova knjiga je ispisana poetska ispovijed. Svojim stihovima svjedoči svenarodnu bol srpskog naroda u Rumuniji. Podsjetimo se da je stara moldavska ćirilica bila zvanično pismo u Rumuniji sve do skora, ali je nestala, prognana, zamijenjena... Živimo u strahu da na sličan način ne nestane i naša ćirilica na kojoj je postala i opstala Crna Gora, a koja je i u ovdje uveliko zamijenjena latiničnim pismom protiv koga nemamo ništa. Njegujući ćirilicu mi ne ugrožavamo latinicu, ne mrzimo je. Crna Gora se sa ,,Oktoihom” i ćirilicom upisala u spisak živih, u postojanje, u vječnost. ,,Trg od ćirilice” potvrđuje opravdanost našeg straha za sudbinu ćirilice, ovdje smo čuli toliko svjedočenja o zastrašujućim razmjerama procesa, u kojem drugi žele da nas ispišu sa tog spiska. Zato je naša briga za ćirilicu briga za naš život. Brinući za ćirilicu mi brinemo o sebi i svojima. O svom narodu i svojoj zemlji. O Crnoj Gori koja je prestala da brine o ćirilici. O Srbiji u kojoj je sve manje ćirilice. Nadajmo se da ta nebriga postane prošlost, a jedan od dokaza je i naš ,,Trg od ćirilice” - rekao je Radomir Uljarević.