Piše: ELMIR ĐOKOVIĆ
Zašto je cijeli svijet “poludio“ za igricom „Pokemon GO“ i jesu li kreatori igrice, slučajno napravili proizvod „must have“, pitanje je na koje odgovore možemo potražiti u neuromarketinškoj struci. Evo šta kaže struka: Godine 2002. istraživački centar „Daimler-Chrysler“ htio je detaljnije istražiti mozak potrošača koji kupuju njihove automobile. Napravio je istraživanje, gdje je ispitanicima pokazao slike šezdeset i šest različitih sportskih automobila, muškarcima približno iste dobi, skeniravši im mozak koristeći fMRI. Međutim, otkrili su nešto zaista frapantno! Od svih luksuznih automobila, među njima je bio i ‘’ferari’’, ‘’mini kuper’’ je pobijedio! Zašto?! Rezultati analize su pokazali da su svi ispitanici na magnetskoj rezonanci, nakon što su vidjeli sliku ‘’mini kupera’’, imali najopuštenije lice. Daljim istraživanjem dokazali su kako ispitanici umjesto ‘’mini kupera’’, zapravo vide: „svjetlucavu malu osobu“, „Bambi na četiri točka“ ili „Pikaču s izduvnom cijevi“! Isto istraživanje je pokazalo da kupci koji kupuju sportske automobile, kupuju njih jer sportski automobili stimulšu jedan dio mozga koji se najbliže može opisati „nagradom i pojačanjem“. Pojačanje je u bihevioralnoj psihologiji, posledica koja će ojačati buduće ponašanje organizma, kada je nekom ponašanju prethodio određen stimulans ili podsticaj, kažu stručnjaci neuromarketinga.
Za one kojima je ova grana marketinga nepoznata podsjećanje- nijesmo znali ni šta je marketing do prije nekoliko decenija, pa je sada svakome poznato da je to kako nešto osmišljeno prodati, prosto rečeno.
U marketingu je još davno dokazano kako dječja lica imaju snažan uticaj na naš mozak. Postoje reklame i filmovi koji imaju hipnotički učinak kako bi što bolje „pozicionirali“ svoj brend (marku proizvoda) u naš mozak. Postoje proizvodi i reklame s kojih potrošači ne mogu maknuti pogled. Postoje reklame koje potrošači, kada ih gledaju, jako malo trepću. Danas je puno lakše nego prije kanalisati reklamnu poruku, iz razloga što se potrošači koriste istovremeno s nekoliko različitih medija: npr. istovremeno su na internetu, gledaju televiziju, slušaju ajpod, dopisuju se mobilnim i konzumiraju proizvod s licenciranom tržišnom markom. Ako sada sve to prenesemo na najnoviju igricu “Pokemon Go”, uviđamo da je napravljen marketinški potez, s unaprijed utvrđenom segmentacijom tržišta (adolescenti, tinejdžeri kao i sve ostale starosne grupe, koje se sjećaju Pokemona iz djetinjstva i koji su s njima odrastali). Shodno navedenom, možemo zaključiti da su djeca potrošači sjutrašnjice!
Danas se u oglašavanju posvećuje velika pažnja svakoj starosnoj grupi zasebno. Na primjer na mobilnim telefonima postoje aplikacije koje možete besplatno skinuti, gdje možete igrati “memorijske karte”, no na kartama su prikazane slike brendova. Takođe, postoji i aplikacija, gdje pogađate imena pojedinih brendova. Da li vi s takvom aplikacijom testirate svoj mozak? Primarno, da. No, na subliminalnoj ravni, glavni cilj idejnog začetnika takvog projekta je da vam usadi svijest i percepciju o pojedinom brendu tako da, kad ga vidite u stvarnosti, osjećaćete se opušteno i “sigurno”. Igrica Pokemon nas vraća u djetinjstvo, u vrijeme igre, bezbrižnosti i sreće. Budući da je napravljena na način da spaja virtuelni svijet sa stvarnim, prosječnom se potrošaču jako lako zavara um i stvara se navika. Kako naš mozak reaguje na podražaje, tako je ova kombinacija hodanja i igranja igre, izazvala revoluciju u viralnom marketingu koji je preplavio društvene mreže i internet. No, ovu maniju za Pokemonima turističke zajednice, hoteli, restorani, velnessi i dr., mogu jako dobro marketinški iskoristiti u svom poslovanju. Hoteli i restorani, mogu svim turistima i/ili gostima, ponuditi posebno osvježenje ili posebne popuste za sve turiste koji igraju “Pokemon Go”. Kako je igrica pokretna, jer igrač treba da se kreće za vrijeme igre, kafići npr. mogu osmisliti reklamnu poruku koja će biti namijenjena svim igračima Pokemona. Mišljenja sam da ovakav marketinški potez, koji za sobom kauzalno povlači nevjerovatan i munjeviti rast viralnog marketinga, puno kompanija može kvalitetno iskoristiti u svom poslovanju. Jer ne zaboravite, crtići nijesu osmišljeni s primarnom svrhom da bi zabavljali djecu, već da bi prodavali igračke.