Izložbom radova akademskog slikara Predraga Dragovića, iz Beograda, u Plužinama su počeli književni susreti „Pjesnička riječ na izvoru Pive”, koji se organizuju već 46 godina zaredom. Dragović se publici u Plužinama predstavio postavkom tridesetak slika iz njegovog ciklusa „Kostići” koji je inspirisan istoimenom poemom akademika Matije Bećkovića. Otvarajući izložbu prof. dr Jovan Delić je istakao da je Dragović jedan od rijetkih slikara koji združuje poeziju i slikarstvo, tako što i jedno i drugo, uspostavljajući dijalog, čuvaju svoju autonomiju.
– Dragović poput pjesnika gradi cijele slikarske cikluse i na likovnom planu postiže ono što postižu pjesnici ciklusa i velikih epskih formi, velikih epskih zamaha. Zato uprkos njegovoj preosjetljivosti i skromnosti on jeste čovjek skrivenog epskog zamaha. Poezija mu je često polazište i inspiracija, a njegove slike uz to nose snagu poetskog doživljaja svijeta i lirski odjek događaja koji su se zbili, a nijesu uvijek imenovani, rekao je prof. dr Delić.
Tema Dragovićevog ciklusa su ljudske kosti koje su, kazao je prof. dr Delić, kao Bog sveprisutne. One su u temeljima Dragovićevih zavičajnih brda, u Gornjoj Morači kod Kolašina, ali kosti u njegovim slikama vole i nebo. Kako kod Bećkovića, istakao je prof. dr Delić, i kod Dragovića sve je počelo s Hilandarom i dječjim doživljajem Crne Gore.
– Ljudska kost je čuvar duše, a lobanja posebno njena čeona kost čuvar pamćenja i sjećanja. Na Hilandaru Bećkoviću se javlja ideja da se pozabavi ljudskim kostima, da se pjesnički uobliči sjećanje na kopanje groba, građenje kosturnice, sahranjivanje, prenošenje kostiju, otuda potreba Dragovića da sagleda ljudsku kost u kosmosu. Zbog tog metafizičkog i religijskog odnosa prema kostima kao i prema moštima, doživljavam njegove slike kao freske ili ikone. Otuda veoma pažljiv slikarev odnos prema kostima, poštovanje anatomije i anatomskog atlasa, otuda i doživljaj da se među ovim slikama nalazimo kao u svetilištu gdje sagledavamo sebe u budućnosti, naglasio je prof. dr Delić.
Dragović, koji po prvi put izlaže u Plužinama, rođen je u 1953. godine u Dragovića Polju, kod Kolašina. Višu pedagošku školu završio je u Nikšiću, a Fakultet likovnih umjetnosti, odsjek slikarstvo u Beogradu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Srbije od 1980. godine i dosad je imao brojne samostalne izložbe u Srbiji i Crnoj Gori, dok je grupno izlagao u Parizu, Barseloni, Atini, Rimu, Minhenu, Drezdenu, Beču te mnogim drugim većim gradovima Evrope. Pojedini njegovi ciklusi crteža i slika štampani su u posebnim izdanjima, a umjetnik je plužinskom Centru za kulturu, koji je organizator književnih susreta, poklonio dva izdanja sa njegovim ciklusima Njegošev „Gorski vijenac” i „Kostići”. B.Brašnjo
Nagrade mladim pjesnicima
Dvodnevnim književnim susretima u Plužinama tradicionalno prethode dva nagradna konkursa koji su posvećeni Spasoju Paju Blagojeviću i Radulu Željku Damjanoviću, rano preminulim pjesnicima iz ovog grada. Nagrade laureatima dodijeljuju se prve večeri manifestacije. Učešće na konkursima omogućeno je mladim pjesnicima, do 27 godina starosti za neobjavljenu zbirkom poezije, odnosno osnovcima i srednjoškolcima. Ove godine nagrada „Spasoje Pajo Blagojević“ pripala je Marku Milovanoviću iz Srebrenice, Bosna i Hercegovina, za rukopis koji nosi naziv „Oči domskih noći”. Milovanović je time stekao pravo učešća na pjesničkim susretima u Plužinama, a Centar za kulturu će štampati njegovu nagrađenu zbirku koja će biti promovisana naredne godine tokom manifestacije.
Gimnazijalka iz Rožaja Amina Kuč dobitnica je ovogodišnje nagrade „Radule Željko Damjanović” za pjesmu dostavljenu pod šifrom „Amina”.
Predstavljanje savremene slovačke poezije
U okviru prve večeri književnih susreta „Pjesnička riječ na izvoru Pive” promovisane su nove knjige objavljene u poslednjiih godinu. Na otvorenoj sceni plužinskog Centra za kulturu nastupili su i pjesnici iz Pive Slavojka Vojinović, Ranko Mićanović i Mirko Damjanović. Gost večeri bila je Snežana Spasić iz Niša, izvođač tradicionalne muzike.
Drugog dana susreta biće održan simpozijum kritike o stvaralaštvu Petra Sarića, književnika sa Kosova, zatim portret pjesnika Gorana Babića, a biće upriličeno i predstavljanje savremene slovačke poezije.
Manifestacija se završava u ponoć kada će se ljubitelji poezije družiti sa pjesnikom Đorđom Sladojem.