Na račune funkcionera, investitora i tajkuna od 2007. godine do danas slilo se 23 miliona eura na osnovu povraćaja doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje. Od povraćaja po osnovu doprinosa za socijalno osiguranje od 2007. godine na račune funkcionera otišlo je 20 miliona, a po osnovu doprinosa od zdravstvenog osiguranja tri miliona i to od 2013. godine, navedeno je u dokumentima koje je „Danu” dostavio pomoćnik direktora Poreske uprave iz redova URA Radivoje Merdović. On objašnjava da je 20 miliona eura isplaćeno funkcionerima na osnovu Zakona o obaveznoj socijalnoj zaštiti, dok je tri miliona isplaćeno po osnovu Zakona o zdravstvenom osiguranju, te on smatra da se oba zakona što prije moraju mijenjati, jer oni omogućavaju da se novac iz socijalne kase umjesto sirotinji, isplaćuje bogatašima.
Merdović je dostavio „Danu” i spisak lica koja su za prvih šest mjeseci ove godine dobila povraćaj doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje.
Među tim licima je i guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić, koji je po osnovu doprinosa od osiguranja od nezaposlenosti za zaposlene dobio 156 eura, od povraćaja doprinosa PIO za zaposlene 6,5 hiljada, odnosno od doprinosa za zdravstveno osiguranje za zaposlene 2,6 hiljada eura. Na listi je i njegov zamjenik Velibor Milošević,koji je od doprinosa osiguranja od nezaposlenosti za zaposlene dobio 64 eura, od Fonda PIO 3,6 hiljada, odnosno od doprinosa za zdravstveno osiguranje 1,1 hiljadu eura. Predsjedniku Odbora direktora Elektroprivrede Srđanu Kovačeviću od doprinosa PIO za zaposlene uplaćeno je 6,9 hiljada eura, odnosno povraćaj za zdravstveno osiguranje 881,5 eura. Bivšem poslaniku DPS-a i bivšem ministru policije Draganu Đuroviću od povraćaja doprinosa za PIO za zaposlene isplaćeno je 8,2 hiljade eura, odnosno za zdravstvene potrebe zaposlenih 4,7 hiljada eura. Na spisku su i strani investitori. Izvršni direktor kompanije Azmont Rašad Alijev od povraćaja doprinosa za PIO za zaposlene dobio je 11,1 hiljadu eura,odnosno 6,3 hiljade doprinosa za zdravstveno osiguranje za zaposlene. Farid Muradov iz iste kompanije dobio je 2,6 hiljada povraćaja od doprinosa za PIO za zaposlene, te 1,4 hiljade na ime zdravstvenog osiguranja.
Gregori Hovard Bankurst iz katarske kompanije Katari dijar koji bi trebalo da rade višemilionski kompleks na Plavim horizontima, dobio je na osnovu povraćaja doprinosa za PIO za zaposlene 41,1 hiljadu eura, odnosno za zdravstveno osiguranje 24,4 hiljade eura, te 1,4 hiljada eura od doprinosa za osiguranja od nezaposlenosti za zaposlene. Predstavnik italijanske kompanije Terna,koja je prije šest godina potpisala ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom o uspostavljanju podmorske konekcije između Crne Gore i Italije Federiko Fokaći od Fonda PIO za zaposlene dobio je 2,6 hiljada, odnosno od zdravstvenog osiguranja za zaposlene 1,5 hiljada eura.
Danijeli Dimovski,vlasnici reviozorske kuće Ernst end jang, a koja je radila revizorske izvještaje o poslovanju Kombinata aluminijuma nakon njegove privatizacije, od doprinosa za PIO za zaposlene vraćeno je 8,6 hiljada eura, odnosno 4,9 hiljada od zdravstvenog osiguranja. Rukovodilac sektora za ljudske resurse u Crnogorskom telekomu Endre Horanji dobio je na osnovu povraćaja doprinosa za PIO za zaposlene 21,4 hiljade, odnosno na osnovu zdravstvenog osiguranja 12,1 hiljadu eura. Izvršni direktor kompanije Domen.me Predrag Lešić po osnovu povraćaja doprinosa za PIO za zaposlene dobio je 2,7 odnosno 1,5 hiljada eura za zdravstveno osiguranje.
Na spisku koji je Merdović dostavio „Danu“ nalazi se preko sto lica kojima je vraćeno preko 2,2 miliona eura.
Merdović je kazao da je davanje novca iz socijalnih fondova funkcionerima i investitorima najveći skandal u finansijama u poslednje dvije decenije. On je kazao da je u pitanju afera u kojoj učestvuju ministri, direktori Poreskih uprava, iz Fonda PIO, sve je to jedna sprega koja je uključena i koja ćuti. On je objasnio da se novac od socijale isplaćuje od 2007. godine shodno Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, međutim, kako Merdović kaže namjenska primjena ovog zakona se treba što prije zaustaviti.
– Na ovaj način se vrši hajdučija nad socijalnim fondovima, siromašni se još više siromaše,dok se bogatim daju socijalne povlastice i to onima koji imaju visoke zarade, za koje su poslodavci platili doprinose, a koji su vraćeni na lične račune kod banaka. Dakle, u pitanju je pogrešna primjena vrlo često mijenjanog i prilagođavanog Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Ovakav povraćaj doprinosa osiguranicima problematičan je zbog toga što ovako ostvareno lično primanje se nije oporezovalo, a služi za ličnu potrošnju. Povraćaj doprinosa na ovaj način PIO vrši od 2007. godine i po mojim saznanjima vraćeno je u nepovrat preko 20 miliona eura iz socijalnih fondova – rekao je Merdović.
On je kazao da je siguran da su na spiskovima od ranijih godina imena brojnih funkcionera, ali njemu su , po leks specijalisu, dostupni samo ovogodišnji.
– Ove pare su u suštini fiskaliteti i doprinosi i umjesto da ih vrate u budžet onome koji ih je uplatio, oni ih vraćaju fizičkom licu,a pritom ih ne oporezuju. Ljudi koji su na spisku primaju dobre plate i nema potrebe da se iz sirotinjskih fondova uzima da se njima daje. Ovo je jedna od najvećih finansijskih afera koja se desila u Crnoj Gori – tvrdi Merdović.B.Ma.
Vujović: Velika socijalna nepravda
Povraćaj doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje daje se najplatežnijoj kategoriji u državi i tu se dolazi do onoga načela da oni koji imaju previše novca dobijaju još, saopštio je za „Dan” potpredsjednik Vlade Milorad Vujović.
– Zaista imamo jednu neshvatljivu praksu kojom se konačno poništava načelo socijalne prakse koje je uvršteno Ustavom Crne Gore. Od 2007. godine od kada egzistira Zakon o obaveznoj socijalnoj zaštiti, povraćeno je preko 20 miliona sredstava po tom osnovu. To su direktori banaka, raznih osiguravajućih društava, visoki javni funkcioneri, ministri, članovi borda direktora, kako privatnih, tako i preduzeća čiji je većinski vlasnik država, domaći i strani investitori. Ti iznosi se kreću od tri do deset hiljada eura na godišnjem novou, i tu se postavlja pitanje da li su ta lica za taj dobijeni dio platili porez na dobit fizičkih lica, i da li su funkcioneri koji su imali obavezu taj prihod prijavili. Neodređenosti u zakonskoj regulativi treba mijenjati na način što će se izvršiti promjena i jednog i drugog zakona odnosno Zakon o obaveznoj socijalnoj zaštiti iz 2007. godine i Zakon o zdravstvenoj zaštiti od 2013. godine, kako bi se na neki način anulirala velika socijalna nepravda i ono što nije imanentno zemaljama koje su u Evropskoj uniji – poručio je Vujović.
On je kazao da za 23 miliona eura koliko je otišlo funkcionerima i investitorima moglo se uraditi mnogo na polju zdravstva, obrazovanja i svega onoga što je od opšteg interesa za građane Crne Gore.