Opština Kotor zadužiće se za 5,8 miliona eura za realizaciju projekta ,,Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali, faza 5 komponenta 2 - hitne i dugoročne mjere. To je na sjednici, održanoj 26. juna, odlučeno većinom glasova odbornika, koji su dali zeleno svjetlo i na izvještaj o poslovanju preduzeća „Vodovod i kanalizacija Kotor“ i „Vodakom“ za 2015. godinu. Rok otplate kredita je 15 godina, grejs period 5 godina, a fiksna kamatna stopa dva odsto godišnje. Prema riječima direktora VIK-a Dragana Roganovića (DPS), zaduženje je neopodno kako bi se, pored ostalog, riješio problem velikih gubitaka na mreži.
-Čini se da smo svi zaboravili kako su prije pet godina restrikcije vode bile veoma zastupljene i da sada, posle sanacije cjevovoda koju smo uspjeli da realizujemo upravo koristeći mogućnost kreditnih zaduženja, pitku vodu imamo tokom cijele godine, kazao je Roganović obraćajući se odbornicima. Iz SNP-a su poručili da je pred odbornike stavljena prevelika odgovornost, jer građane treba zadužiti do 2036. godine, zbog čega neće podržati usvajanje takve odluke.
-Ako danas donosimo odluku, grejs period važi do 2021. godine, kredit se otplaćuje 15 godina i to bi bilo do 2036. godine. Nisam siguran da ovo radimo na najbolji način i SNP neće glasati za ovakvo zaduženje, poručio je Ljubenko Borović iz te stranke. I nezavisni odbornik Mladen Živković zamjerio je što se od parlamenta traži da se opštinski budžet usvajanjem odluke optereti novim kreditom za kanalizaciju, pri čemu na vodovodnoj mreži ima 70 odsto gubitaka.
-Brinemo o odvodu, a isprobijan nam je dovod vode. Bio sam ovdje kada se glasalo o kreditu od sedam miliona eura. Nesporno je da ako idemo ka Evropskoj uniji moramo primijeniti najviše tehnološke standarde, ali ko će to da plaća?! S jedne strane opterećujemo budžet, odnosno građane tom cifrom, a s druge taj isti „Vodovod“ cijenu kubika vode drži na 1,6 eura, što je više nego u Irskoj. Donji Grbalj je poslednji put dobio vodosnabdijevanje do Pobrđa kada je na vlasti bio Franc Jozef. Od tada voda dalje nije prošla. I sada poljoprivrednici treba da plaćaju 1,6 eura po kubiku da bi se bavili tim poslom, pojasnio je Živković, preciziravši da u „Vodovodu“ ima 90 zaposlenih, plus 16 u „Vodakomu“ koji radi tehničku podršku.
-Neću dati podršku svim ovim tačkama jer ovo dugoročno, ne samo Kotor, nego čitav Regionalni vodovod možda dovodi do prinudne finansijske uprave ili privatizacije, znači do ustupanja mreže na nekom drugom na duži period. Ono što sada vidim jesu samo dugovi i zaduženja, konstatovao je Živković.
Da građani Kotora 25 godina slušaju istu priču, konstatovao je Ranko Proroković (PCG) koji tvrdi i da se u preduzeću zapošljavalo po političkoj osnovi.
-Plata direktora je 1.600 eura, znači veća nego ministru. I ljepše je biti direktor preduzeća gdje se od četiri litra vode koji se ispumpaju tri prospu, a jedan dođe do krajnjeg korisnika. Pogotovo što su i službena auta registrovana kao privatna vozila. Onaj jadni ministar, odnosno njegov šofer morao je da mijenja tablice, a ovi ne moraju; mogu da se voze do iznemoglosti. Takav odnos prema ovom domu u principu je nepoštovanje skupštine i građana koji govori o aroganciji 27-godišnje nesmjenjive vlasti, poručio je Proroković.
Tvrdnjom da je evidentno da „Vodovod“ svake godine ima manje zaposlenih nego na početku 2012. godine reagovao je Željko Avramović (DPS).
-To je uspjeh menadžmenta preduzeća i lokalne uprave. Imamo 12.401 priključak na vodovodni sistem, a samo 4.552 na kanalizacioni- kazao je on.
B.M.
„Vodakom” kao bubreg u loju
Protiv usvajanja odluke o zaduženju Opštine glasala je i Dragica Perović (DSS) ukazavši na potrebu zamjene azbestnih cijevi u vodovodnom sistemu. Ona smatra da je „Vodakom“ nepotrebna firma na primorju.
-Tu firmu, koja se bavi EPP poslovima, interno zovem „bubreg u loju“. Zašto se „Vodakom“ nije organizovao za sjever? Zna se da je primorje „zlatna koka“ i to se vidi po tome kako uživa 16-ak zaposlenih, kazala je ona, dok je Mato Pasinović (LP) pohvalio poslovanje vodovodnog preduzeća, uz ocjenu da se stanje, u odnosu na prethodni period, postepeno poboljšava što je, smatra, rezultat rada menadžmenta.
Naplatili 3.000 eura duga
-Ne možemo precizno znati u kojoj mjeri će se gubici smanjiti, ali možemo da pretpostavimo da iz tog ugla planiramo investicije koje će nam omogućiti rješavanje problema. Značajno smo smanjili i dug prema svim dobavljačima. Činjenica je i da je, pored svih obaveza, smanjena likvidnost firme, kazao je direktor VIK-a Dragan Roganović. On je naglasio da su dužnici uglavnom građani, te da je preduzeće veoma operativno po pitanju prinudne naplate. Javnom izvršitelju je po toj osnovi opredijeljeno 18.000 eura, a dosad je naplaćeno svega tri hiljade eura duga. Roganović je istakao da je u Donjem Grblju svojevremeno urađeno sve kako bi voda bila obezbijeđena potrošačima.
-U saradnji sa Opštinom i gradskim službama reagovali smo i po zahtjevima i, koliko se sjećam, nije bilo nezadovoljnih. Na projekat izgradnje cjevovoda za područje Donjeg Grblja nije zaboravljeno. U pitanju je projekat koji realizuje Direkcija za uređenje i izgradnju, pa detalje ne mogu saopštiti, ali znam da je završeno idejno rješenje i da je glavni projekat u fazi izrade, precizirao je Roganović.