Komitet stalnih predstavnika zemalja članica EU (COREPER) usvojio je, u ime Evropskog savjeta, zajedničku evropsku poziciju za otvaranje poglavlja 23 i 24 u pristupnim pregovorima Srbije. Ambasadori zemalja članica danas su bez rasprave potvrdili konsenzus postignut u utorak, kada su se svih 28 država članica usaglasile oko zajedničke evropske pregovaračke pozicije za poglavlje 23. Time je dato „zeleno svjetlo” za otvaranje poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, odnosno na pravdu, slobodu i bezbjednost.
U Briselu se navodi da su u pitanju dva najvažnija poglavlja u pristupnim pregovorima svake zemelje, jer se bave usklađivanjima propisa u oblasti vladavine prava.
– Srbija je uradila svoj posao ispunivši uslove za otvaranje ova dva poglavlja. Sa svoje strane, i EU je potvrdila svoju posvećenost – izjavio je ambasador Slovačke u EU Peter Javorčik, poslije današnje odluke COREPER-a.
Poslije današnje odluke COREPER-a, slovačko predsjedavanje bi trebalo da sazove Međuvladinu konferenciju na kojoj bi, uz prisustvo nadležnih ministara, Srbija otvorila nova poglavlja u svom pristupnom procesu.
Iz slovačkog predsjedavanja EU poručuju da se konferencija na kojoj će se otvoriti dva poglavlja očekuje u drugoj polovini jula.
Brisel od Srbije traži konkretne i mjerljive rezultate u sprovođenju reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, zaštite ljudskih i manjinskih prava i jačanju nezavisnih institucija, stoji u tekstu juče usvojene zajedničke pregovaračke pozicije za poglavlje 23, u koju je uvid imao RTS. U dokumentu je navedena lista od ukupno pedeset „prelaznih mjerila” koja Srbija treba da ispuni u narednom periodu, kako bi mogla da uspješno nastavi pregovore u ovom ključnom poglavlju o vladavini zakona.
Među tim mjerilima nema zahtjeva Hrvatske za izmjenu srpskog zakona o Sudu za ratne zločine i garantovano mjesto za hrvatsku manjinu u Skupštini Srbije, zbog kojih je Zagreb mjesecima blokirao otvaranje tog poglavlja. Ti zahtjevi nisu bili prihvatljivi za većinu drugih zemalja članica i Evropsku komisiju, pa se, umjesto toga, navodi da „Srbija treba da sarađuje sa susjedima u procesuiranju ratnih zločina, uz izbjegavanje sukoba nadležnosti, kao i da ratni zločini treba da budu tretirani na „nediskriminatorski način”.M.Nj.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
