Izvršenje krivičnog djela i postojanje sumnje da se ono planira bio je razlog zašto su sudije za istrage u više navrata tražile podatke o telekomunikacionom saobraćaju (listinge) za sve građane Crne Gore, što bi značilo da su svi oni dovođeni u vezu sa nekom nezakonitom radnjom. Povod zbog kojeg su tužioci i inspektori tražili takve podatke, a sudije im odobravale slanjem naredbi mobilnim operaterima, juče je saopštio član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović, nakon sastanka sa predstavnicima Vrhovnog suda, Sudskog savjeta, državnog tužilaštva i Uprave policije (UP).
Lacmanović je nakon sastanka medijima kazao kako je zaključeno da Krivično odjeljenje Vrhovnog suda donese stav u vezi primjene člana Zakona o krivičnom postupku (ZKP), koji se odnosi na naredbe sudija za istrage za dostavljanje podataka o telekomunikacionom saobraćaju, a koji će biti obavezujući za sve njih.
Lacmanović je podsjetio da je Agencija za zaštitu ličnih podataka u oktobru 2015. saznala da su sudije za istrage u više navrata tražile od mobilnih operatera da im dostavljaju podatke o telekomunikacionom saobraćaju za sve građane Crne Gore. U 2015. godini sudije su podnijele 34 takva zahtjeva prema tri mobilna operatera, a za tri mjeseca 2016. bilo ih je 12. Lacmanović je kazao da je bilo i po 18 zahtjeva za pojedine opštine.
– Mi u Agenciji smatramo da ovo ne odgovara načelu svrsishodnosti i srazmjernosti, te da se obrađuju podaci u većem obimu nego što je potrebno da bi se ostvarila svrha za koju su namijenjeni. Podaci se odnose na lokaciju sa koje ste kontaktirali, sa kim, u koje vrijeme i koliko je trajao razgovor. Na osnovu tih podataka Uprava policije, tužilaštvo i eventualno drugi organi do kojih bi ti podaci došli mogu da vrše kompletnu profilaciju vaše ličnosti – da utvrde sa kim razgovarate, u koje vrijeme, iz koje sredine, koje sredine posjećujete, kakve su vaše navike, koliko se zadržavate u tim mjestima. Smatrali smo da to ne odgovara potrebi, da je suprotno domaćem i međunarodnom pravu i da je neetički i nezakonito – pojasnio je Lacmanović odgovarajući na novinarska pitanja.
On očekuje da će Krivično odjeljenje Vrhovnog suda do kraja juna zauzeti stav o tome, naglašavajući da će on biti obavezujući, prije svega za sve sudije za istrage koji izdaju naredbe.
– Interesovali smo se šta se dešava sa podacima građana čije su informacije izuzete, a protiv kojih nikada nije pokretan krivični postupak niti je postojala osnovana sumnja da su izvršili ili planirali izvršenje nekog krivičnog djela. Da li se ti podaci na adekvatan način obrađuju, čuvaju i daju isključivo na korišćenje po pravnom osnovu. Mi ćemo provjeriti kod Uprave policije kako se čuvaju ti podaci – najavio je Lacmanović.
On je kazao da je za Agenciju zabrinjavajuće da su podaci o zadržanom telekomunikacionom saobraćaju od svih građana izuzimani u obimu od po nekoliko sati, pa do 54 dana. Objašnjava da u svim slučajevima gdje nije pokrenut krivični postupak ti podaci moraju biti izbrisani.
Na pitanje da li su policija, tužilaštvo i sud zloupotrebljavali te podatke, Lacmanović je kazao da su zahtjevi bili neosnovani, nijesu imali pravnu podlogu.
– U suštini, tužilaštvo i policija mogu da zahtijevaju šta god hoće, ali na sudijama za istrage je da cijene osnovanost tog zahtjeva i u svim slučajevima su zakonom obavezni da gdje ocjene da zahtjevi nijesu dovoljno precizni i konkretni da ih vrate na doradu, ili da ih ne odobre. Ako ti zahtjevi ni potom ne budu dovoljno precizirani i konkretni, onda o tome odlučuje nadležni sud. Smatram da su zahtjevi bili bez osnova, nijesu imali pravno pokriće, a sudije su često propuštale da izvrše ono što je njihova zakonska obaveza – da cijene ovakve zahtjeve i vraćaju ih na doradu – ocijenio je on.
Lacmanović je dodao će se naknadno izjasniti da li je takvim postupanjem nadležnih građanima narušena privatnost. Takođe je objasnio da u svim slučajevima kada su izuzeti podaci o telekomunikacionom saobraćaju od građana za koje ne postoji osnov sumnje da su izvršili krivično djelo, za one koji nijesu bili povezani sa onim ko planira da izvrši ili je izvršio krivično djelo, oni dostavljeni protivno zakonu i mogu da naruše osjećaj pravne sigurnosti svakoga od nas.
Na pitanje da li su tražili nečiju odgovornost zbog toga, Lacmanović je kazao da nijesu i da je na sudskoj vlasti da cijeni da li su sudovi izašli iz svojih ovlašćenja ili ne.
– Mi nijesmo tražili ničiju odgovornosti, jer sam kazao da zahtjev može formulisati ko kako hoće, ali je na sudijama da vode računa o sadržini tog zahtjeva i njihovom obimu. Na nama je da skrenemo pažnju – pojasnio je on.
Lacmanović je kazao i da niko od predstavnika institucija UP, tužilaštva i sudstva, koji su prisustvovali sastanku, nije priznao da je izašao iz svoje nadležnosti podnošenjem i odobravanjem takvih podataka, niti je, kako je rekao, Savjet tražio priznanje.
– Čekamo stav Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda. Nijesmo mogli očekivati da se sudije na bilo koji način izjašnjavaju jer bi to možda značilo prejudiciranje odluke Vrhovnog suda. Sudije po dubini će biti dužne da poštuju stav Vrhovnog suda koji je obavezujući – kazao je on.
Prema poslednjim podacima, u Crnoj Gori ima nešto manje od milion korisnika mobilne telefonije.A.O.