Specijalno državno tužilaštvo zabranilo je MANS-u da ostvari uvid u rješenje i sporazum o odloženom krivičnom gonjenju koji je sklopilo sa bivšim direktorom JP „Morsko dobro” Rajkom Barovićem, saopštio je Dejan Milovac, direktor istraživačkog centra te nevladine organizacije. On ističe da je javnost i dalje uskraćena za informaciju za koje je krivično djelo bio optužen Barović i čime je Specijalno tužilaštvo bilo motivisano da s njim zaključi takav sporazum.
–Iznad svega, ovakvim jednostranim odbijanjem pristupa osnovnim informacijama o radu tužilaštva praktično se onemogućava kontrola njegovog rada, a tužiocima je dozvoljeno da po sopstvenom nahođenju, iza zatvorenih vrata sklapaju sporazume sa optuženima za krivična djela iz oblasti korupcije i organizovanog kriminala.
Svoju odluku da uskrati pristup informaciji o nagodbi sa Barovićem tužilaštvo pravda navodnim interesima istrage i krivičnog gonjenja, uprkos činjenici da je istraga odavno završena i da je tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjenja samim sklapanjem sporazuma. Čak ni presumpcija nevinosti ovdje ne može služiti kao opravdanje jer je u konkretnom slučaju Rajko Barović potpisivanjem sporazuma faktički priznao krivicu za djela koja su mu stavljena na teret – ukazao je Milovac.
Kako je dodao, Specijalno tužilaštvo nije dalje obrazlagalo tu svoju odluku, niti je sprovelo takozvani test štetnosti, kako nalaže Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji treba da dokaže opravdanost prikrivanja neke informacije od javnosti.
–MANS je na ovakvo rješenje Specijalnog tužilaštva već uložilo žalbu Savjetu Agencije za slobodan pristup informacijama, uz zahtjev da se nezakonito rješenje poništi. Agencija je još 2014. godine, odlučujući po jednom od ranijih zahteva MANS-a, zauzela stav da tužilaštvo pogrešno primijenjuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama i da povređuje pravila postupka u ovakvim slučajevima, odnosno da ne postoji zakonski osnov da se odbije pristup traženim informacijama, posebno jer se radi o predmetu koji je tužilaštvo okončalo i ne postoji interes prevencije istrage da se spisi skrivaju – rekao je Milovac.
On je istakao da je zahtjev za pristup informacijama o predmetu „Barović” poslat kao test političke volje Specijalnog tužilaštva da svoje aktivnosti i stvarno učini transparentnim i podložnim kontroli.
–Međutim, odluka tužilaštva da jednostrano ograniči pristup osnovnoj informaciji pokazala je da ta volja postoji samo na papiru i u govorima specijalnog tužioca. Naime, slično kao u slučaju „Barović”, javnost je ostala uskraćena za informacije o nagodbi tužilaštva sa internacionalnim dilerom narkotika Naserom Keljmendijem i bivšim predsjednikom opštine Ulcinj Gzimom Hajdinagom, koji su, slično Baroviću, novcem kupili slobodu i pranje svojih biografija. Nije Rajko Barović najveći problem kada su u pitanju kriminal i korupcija u Crnoj Gori, ali ovaj primjer pokazuje kakav će biti stav tužilaštva jednom kada svi silni sporazumi sklopljeni sa biološkom i kriminalom porodicom Svetozara Marovića budu verifikovani pred sudskim instancama. Ukoliko Specijalno tužilaštvo ne promijeni praksu da skriva osnovne informacije, sasvim je izvjesno da građani Crne Gore nikada neće saznati zašto i pod kojim uslovima su sklopljeni svi ti sporazumi i kakvu korist od njih imaju pravo i pravda u Crnoj Gori – zaključio je Milovac.
D.Ž.
Prikrivanjem onemogućavaju kontrolu
Prema ocjeni Dejana Milovca, prikrivanjem informacija o sporazumima sa okrivljenima faktički se onemogućava bilo kakva kontrola nad radom timova Ivice Stankovića i Milivoja Katnića, koji zasad izgleda kao beskonačni niz trulih kompromisa sa kriminalcima koji su oštetitili državu za desetine milione eura.
– Bez detaljnih informacija o tome zašto se i pod kojim uslovima tužilaštvo dogovara sa budvanskom grupom, kompletan proces „probuđene vladavine prava“ izgleda kao pijačna trgovina i, što je mnogo opasnije, kao klasično pranje biografija najviših državnih i partijski funkcionera. MANS očekuje da će nezakonito rješenje Specijalnog tužilaštva biti poništeno i da će građani imati priliku da iz prve ruke samostalno zaključe da li su dosadašnji rezultati tužilaštva zaista toliko dobri koliko se takva ocjena nameće javnosti. Ovim putem apelujemo na Specijalno tužilaštvo da i samo, proaktivno, objavljuje informacije o svom radu kada su u pitanju okončane istrage za djela iz oblasti korupcije i organizovanog kriminala. Transparentost u radu ne može se ostvariti sa nekoliko šturih saopštenja za medije, teatralnih TV priloga, zapaljivih izjava i informacija koje faktički ništa ne govore o kvalitetu njihovog rada – podvukao je Milovac.