Najbolji prirodni resurs svake države je ulaganje u ljudsko znanje, smatra prefesor Den Šehtman, dobitnik Novelove nagrade za hemiju 2011. godine i vodeći ekspert za tehnološko preduzetništvo. Šethman, izraelski naučnik, ovih dana boravi u Crnoj Gori, a održao je i zapaženo predavanje na Univerzitetu Crne Gore (UCG). U razgovoru za „Dan” ne krije da je oduševljen ljepotama Crne Gore i dobrodošlicom ljudi.
Odgovarajući na pitanja „Dana” profesor Šehtman je istakao da treba ulagati u nauku i ljudsko znanje.
– Druga stvar, Crna Gora nema dovoljno djece, s obzirom na broj žena. To znači da će u godinama pred nama ovdje živjeti starija populacija, a nedovoljno mladih ljudi da podrže ekonomiju. To je razlog zašto vam je potrebno da razvijate ljudsko znanje i zašto vam je potrebno još inženjera i naučnika, jer to su ljudi koji koji prave proboj i to su ljudi koji pokreću start-apove, nove ideje – istakao je profesor Šehtman.
Kako je istakao, najvažnija tema njegovog predavanja na Univerzitetu Crne Gore bila je kako ubijediti ljude da pokrenu start-apove.
– Da li za to možete obrazovati ljude – da. Pokazao sam primjer šta sam uradio u Izraelu u poslednjih 29 godina, a to je, vjerujte, dugo vremena. Razvio sam studije na kojima učimo o tehnološkom preduzetništvu, na Tehnionu, na mom univerzitetu u Haifi. To su vrlo velike studije, pohađa ih na stotine studenata svake godine, i sada imamo više od 10.000 inžinjera i naučnika u Izraelu koji su pohađali moje časove. I njima je, takoreći, čip preduzetništva ugrađen u umove – naveo je Šehtman.
Izraelski naučnik objašnjava da treba imati u vidu da je Izrael sve započeo bez novca. Navodi da je Izarel bio siromašna zemlja, ali da se mogu privući investicije ako postoje talenti.
– Ukoliko imate talentovane mlade ljude, vi možete dovesti kompanije koje mogu da investiraju i koriste znanje tih mladih ljudi. Ne trebaju nam predavači iz stranih država, trebaju vam predavači iz vaše države, da bi učili ljude kako da otvaraju start-apove u Crnoj Gori, a ne recimo u SAD. Tada mladi mogu biti motivisani. Novac nije pitanje ako želite da pokrenete star-ap, možete početi od ničega. Ako imate želju i dobru ideju, možete početi podižući sebe. Onda investicije dolaze – ocijenio je Šehtman.
Kako naglašava, u njegovoj državi su investicije došle u kratkom periodu. Šehtman kaže da se to nastavlja i da se sada milioni dolara investiraju u vrlo visoku tehnologiju, praktično svake godine.
– Postoji nekoliko izvora visoke tehnologije, a najbolji je univerzitet. Univerziteti su najbolji, i vi ovdje imate jedan istražički univerzitet. U njega treba dobro ulagati, da biste mogli da privučete stručnjake. Investirajte u dobre profesore, investirajte u dobre studente, jer je to budućnost – ocijenio je izraelski naučnik.
Pojašnjava da u Izraelu uči vrlo mlade ljude, pa čak i djecu koja kreću tek u školu, nauci. Šehtman je, kako je rekao, razvio dva programa.
– Jedan je da nauci učimo malu djecu, koja tek kreću u školu, da bismo i kod njih to probudili, a drugi je televizijski program koji vodim, a koji govori o tome koliko je dobro biti naučnik, i kakve to prednosti donosi. To je vrlo popularan program u mojoj zemlji. Crna Gora može da uradi nešto slično. Crna Gora može da uradi sve – ocijenio je Šehtman.
Kako je rekao, vlasti treba da budu svjesne da valja privući investitore i da treba da se stvore uslovi da mladi misle kako naći posao ovdje, a ne u inostranstvu.
– Postoji nekoliko načina na koji to možete da radite. Recimo, moja država je 1993. godine predložila svijetu da ljudi dođu da investiraju u Izrael, a vlada će biti partner 40 odsto. Preuzeli smo 40 odsto rizika i za kratko vrijeme bilo je toliko novca da je to zaista bio uspjeh. Pet godina kasnije, uključivanje naše vlade u te poslove prosto više nije bilo potrebno – naglasio je Šehtman.
Iz njegovog ugla, sada je vrlo važno stvoriti situaciju da mladi talentovani ljudi ostanu u Crnoj Gori, ili vratiti one koji su već van nje.
– Važno je i stvoriti situaciju gdje majke mogu da imaju karijeru, a ipak da imaju više od dvoje ili troje djece. To je vrlo važno. Vama su potrebne majke koje imaju karijeru, ali i više djece. Vlada regulativom i ulaganjem može omogućiti da se to dogodi. Obrazovanje je prvi cilj, učenje tehnološkog preduzetništva drugi, a stvaranje uslova da majke imaju karijeru, a da imaju više od dvoje ili troje djece, treći – zaključio je Šehtman.
MARKO VEŠOVIĆ
Nagrade i priznanja
Ako je neko nobelovac, onda ga je obično jako lako predstaviti, najčešće preko njegovog rada. Međutim, u ovom slučaju jako je teško predstaviti dobitnika, jer ima talente koji idu u više pravaca. Profesor Den Šehtman je 2011. godine dobio Nobelovu nagradu za hemiju, za posao u domenu kristala. Otkrio je neke nove tipove koji u primjeni mogu imati implikacije vezane za rješenje najvažnijih problema na planeti.
Međutim, profesor Šehtman se i sada puno bavi hemijom, nije je napustio, ali se isto tako bavi i preduzetništvom mladih. Na čelu je nacionalnog projekta Izraela, koji se bavi tim problemima. Zahvaljujući njegovim aktivnostima na tome u poslednjih 29 godina, Izrael je prvi u svijetu po broju start-ap kompanija inkubatorskog tipa, a u nekim slučajevima, u zavisnosti od kriterijuma, prvi je u svijetu ne samo u relativnom smislu, nego i u apsolutnom, ispred Amerike, iako je Amerika puno veća.
Profesor Šehtman je za zasluge u tom domenu bio predložen i za predsjednika Izraela, predložio ga je establišment u domenu visoke tehnologije.
Poznati Nobelovac je, što se boravka u Crnoj Gori tiče, u privatnoj posjeti. Vrijeme provodi između Stijepe piperske, i katuna na Lukavici, a u vezi sa naučnom saradnjom sa jednim profesorom iz ovog regiona. Njegova supruga je profesor univerziteta u penziji, bila je dekan fakulteta za psihologiju Univerziteta u Haifi.
S druge strane, profesor Šehtman je i dalje profesor na Tehnionu, što je jedan od 20 najboljih univerziteta na svijetu za tehniku. Za preko 600 studenata godišnje on drži predmet koji se odnosi na kreativnost u komercijalizaciji rezultata naučno-istraživalkog rada, i to već 29 godina. Dodajmo i da profesor Šehtman ima četvoro djece i 12 unučadi.
Naučni sajtovi koji su povećeni domenu visoke tehnologije sadrže podatak da je Šehtman proučavajući leguru Al-Mn proleća 1982. godine u NIST-ovoj laboratoriji u Vašingtonu, dobio na elektronskom mikroskopu difrakcionu sliku elektrona koja je prikazivala deset tačaka koje su okruživale centralnu tačku. Šehtman je prvi put vidio ovakav raspored atoma i znajući da vidi nešto što po postojećim zakonima ne može da postoji bio je veoma iznenađen. Ponovio je eksperiment još nekoliko puta, ali je svaki put dobijao isti rezultat. Nakon što se uvjerio da nije u pitanju eksperimentalna greška, zapisao je sve to u svojoj bilježnici i potražio mišljenje kolega o rezultatima koje je dobio. Međutim, nije naišao na razumijevanje. Poslije trnovitog puta, konačno je uspio da objavi naučni rad o svom otkriću i da naiđe na pozitivne reakcije cjelokupne naučne javnosti.
Prihvaćenost ideja kvazikristala postala je izvjesna 1987. godine, kada je profesor Šehtman predstavio prve rentgenske difrakcione slike. Kao satisfakciju za težak put koji je prošao da bi dokazao postojanje kvazikristala i njegovu nevjerovatnu upornost i hrabrost, dobio je Nobelovu nagradu za hemiju za 2011. godinu.
Osim Nobelove nagrade, Šehtman je 2008. godine dobio nagradu od Društva evropskih istraživača materijala, što je bila i nagrada povodom godina društva. Takođe je 2002. godine dobio EMET nagradu za hemiju, a 2000.g odine Muriel i David Jaknov Tehnion nagrada za izvrsnost u nastavi. Te 2000. godine dobio je Gregori Aminof nagradu Kraljevske švedske akademije nauka, 1999. godine Volf nagradu za fiziku, 1998. godine nagradu Izraela za fiziku, 1993. godine Vajcmanovu nagradu, a 1990. godine Rotšildovu nagrada za inženjerstvo.
Šehtman je 1998. godine dobio međunarodnu nagradu za nove materijale od Američkog društva fizičara, a 1986. godine dobio je nagrada Fridenberg fonda za razvoj nauke i obrazovanja za oblast fizike.