Dokumenta koja su dostavljena „Danu” ukazuju na sumnju da je Crna Gora u poslednjih sedam godina oštećena za oko 30 miliona eura zbog neracionalnih i nenamjenskih isplata naknada za porodiljsko odsustvo. Iz Demokratske Crne Gore pozvali su vrhovno državno tužilaštvo (VDT) i inspekcijske službe da se ozbiljno pozabave ovim problemom, odnosno da ispitaju sumnjivo trošenje sredstava iz budžeta.
Pozivajući se na dokumentaciji koju je dostavilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, nezavisni poslanik i funkcioner Demokrata Crne Gore Velizar Kaluđerović kaže za „Dan” da su izdaci za naknade porodiljama iz godine u godinu rasli, dok se smanjivao broj rođene djece.
– Osnovano sumnjam da je oko 30 miliona eura zloupotrijebljeno i da taj novac nijesu dobile majke, već neko drugi – ocijenio je Kaluđerović.
On upozorava da su zloupotrebe očigledne, jer je 2005. za naknade porodiljama potrošen 5,1 milion, a taj iznos je učetvorostručen 2012. i iznosio je čak 22,3 miliona.
Naknade za porodilje se ne isplaćuju direktno zaposlenim ženama, već njihovim poslodavcima koji od države dobijaju nazad sredstva koja isplaćuju porodiljama na ime zarade dok traje bolovanje.
– Mislim da žene koje su dobijale djecu nijesu ni vidjele taj novac. Ta sredstva su išla ko zna kome, jer se ona isplaćuju poslodavcu, a ne majkama. Poslodavci samo dostavljaju zahtjev sa uvjerenje koliku su platu navodno isplatili porodilji – izjavio je za „Dan” Kaluđerović.
Dodao je da mu je novi ministar rada i socijalnog starnja Boris Marić u odgovoru na poslaničko pitanje kazao da su centri za socijalni rad podnijeli prijave protiv više preduzeća zbog sumnji u zloupotrebe porodiljskih naknada, ali da nijesu upoznati sa ishodom postupka. U više slučajeva istraga nije ni pokretana i ne vodi se krivični postupak.
Da prostora za sumnju ima pokazuje podatak da je 2005. godine poslodavcima na ime naknada za porodiljsko odsustvo refundiran 5,1 milion eura, 2006 – 5,5, 2007 – 6,1, 2008 – 8,2, a 2009 – 10,9 miliona eura. Kaluđerović ocjenjuje da bi 2009. godina mogla da se uzme kao reper za sve ostale, jer je do tada u državi povećana prosječna zarada, a i tada su rođena 8.642 mališana, što je rekord u poslednjih sedam godina. Prosječna plata 2009. je bila 463 eura.
– Preko iznosa datog 2009. nije trebalo da se pređe u narednom periodu – smatra Kaluđerović.
Prosječna zarada 2010. godine bila je 479 eura, broj rođene djece se smanjio na 7.418, ali su povećani izdaci za porodiljska odsustva na 14,4 miliona. Taj trend se nastavio i 2011, kada je porodiljama navodno isplaćeno 17,8 miliona. Te godine je rođeno 7.215 mališana, a prosječna plata je bila 484 eura.
Naredne, 2012. godine dostignut je vrhunac. Izdaci za porodiljska odsustva su dostigli maksimalnih 22,3 miliona eura, a rođeno je neznatno više djece nego godinu ranije, 7.459. Prosječna plata 2012. godine bila je 487 eura.
Zbog enormnih izdvajanja za porodiljsko odsustvo predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca održali su ranije više sastanaka. Nakon tih sastanaka uslijedile su izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti 2013. godine po kojem je refundacija za porodiljsko odsustvo ograničena na iznos od dvije prosječne zarade.
Izmjene zakona nijesu dale vidljive rezultate jer je već 2013. za naknade za porodiljska odsustva potrošeno 19,4 miliona eura. Te godine rođeno je 7.475 djece i prosječna plata je bila 475 eura.
Slična situacija bila je i godinu kasnije kada je rođeno 7.529 mališana, prosječna plata bila 477, a za refundaciju sredstava za porodiljsko izdvojeno je 17,8 miliona.
Izdvajanja za porodiljsko 2015. bila su 13,9 miliona, odnosno oko pet miliona manja nego godinu ranije.
M.S.
Institucije ćute
Velizar Kaluđerović ističe da je simptomatično da državne institucije ćute, iako vide da se sredstva nemilice troše pod sumnjivim okolnostima.
– Inspekcija bi morala hitno da reaguje jer postoji i sumnja da su neka lica motivisana koruptivnim radnjama žmurila na ovakvo postupanje. Ovaj novac je isplaćivan preko centara za socijalni rad koji su prepoznati kao punktovi za izborne zloupotrebe. Stoga ne bi trebalo da čudi da su ovim sredstvima i kupovani glasovi jer su zloupotrebe moguće na mnoge načine kako je to pokazala i afera „Snimak” – zaključio je Kaluđerović.