Građani Crne Gore u 2015. godini potrošili su 4.255.833 eura za kupovinu alkoholnih pića i duvana, dok su na obrazovanje dali čak 1,3 miliona manje, odnosno 2.931.653 eura, pokazuje analiza Monstata. Prema podacima iz ankete o potrošnji domaćinstava u 2015, žitelji gradskih područja potrošili su 80.424.684 eura, a oni koji žive na selu 37.843.818, što ukupno iznosi 118.268.503 eura.
Kao i ranijih godina, najviše novca se trošilo na hranu i za njenu kupovinu je potrošeno 36,3 miliona eura, a najčešće su trguju meso, mlijeko, sir i jaja, za šta smo dali oko 20 miliona. Oko 5,9 miliona eura potrošili smo na hljeb i žitarice, na povrće 4,3, voće 2,6, slatkiše 1,8, a za ribu i morske plodove 1,1 milion.
Građani su za kafu, čaj i kakao potrošili milion, a 100.000 eura više je dato za mineralnu vodu i sokove. Kada je u pitanju potrošnja za alkohol, na taj izdatak su otišla 1,3 miliona eura, i najčešće je novac išao na žestoka alkoholna pića i pivo, a u manjoj mjeri na vino, za čije ispijanje je potrošeno 300.000 eura.
Na duvan smo potrošili čak tri miliona eura, više nego na većinu prehrambenih namirnica. Duvan nam je, sve su prilike, preči i od obrazovanja, jer je prosječno domaćinstvo potrošilo 16 eura za kupovinu cigareta, a samo šest za knjige. Za usluge u oblasti kulture prosječno domaćinstvo je potrošilo svega četiri eura, a 18 na restorane i kafiće.
Sudeći prema podacima Monstata, posle hrane i bezalkoholnih pića građani najviše troše na stanovanje, struju i vodu i za te troškove lani je dato 16,9 miliona eura.
Građani su 12,5 miliona potrošili za transport, 10,1 za kupovinu odjeće i obuće, 6,7 za mobilnu i fiksnu telefoniju i internet, odnosno za komunikacije, pet miliona je otišlo na zdravstvo, 4,5 za kupovinu namještaja, pokućanstva i održavanje stanova. Za rekreaciju i kulturu izdvojili smo ukupno nešto više od četiri miliona, a za obilaske hotela i restorana 3,5.
Stanovnici gradova više troše nego ljudi sa sela. Mještani ruralnih područja imaju nekoliko puta manje izdatke za hranu od onih iz grada, dok duplo manje troše na alkohol i duvan, odjeću i obuću, namještaj, komunikacije, obrazovanje i stanovanje nego oni koji su u gradu.
Građani sa sela su lani potrošili hranu i piće u vrijednosti od 3,5 miliona eura koju su sami proizveli. Stanovnici gradova su iz sopstvene proizvodnje potrošili hranu i bezalkoholna pića u vrijednosti 569.000 eura.
Građani na selima su proizveli i potrošili alkoholna pića u vrijednosti od 120.000, a oni iz grada su po istom osnovu imalu utrošak od 18.000 eura.
Za godinu prosječno domaćinstvo je lani potrošilo 15 eura za kupovinu farmaceutskih proizvoda.
Na motorna vozila građani su dali 406.000 eura, a mnogo ređe su kupovali motocikle i bicikle, za koje je otišlo devet hiljada, odnosno 12 hiljada eura.
Za prevoz drumskim saobraćajem potrošili smo 3,1 milion, vazdušnim 405.000, željeznicom 217.000, a morem 10.000.
Za ličnu njegu građani su potrošili 2,8 miliona, a za kupovinu nakita i satova 162.000 eura.M.S.
Raspolagali sa 123 miliona
Građani su u 2015. raspolagali sa ukupno 123,7 miliona eura. Udio zarada u tom iznosu je 72,6 miliona, dok penzije čine 35, a socijalne naknade 2,1 milion. Primanja od poljoprivrede činila su 3,5 miliona, malog biznisa 3,6, od imovine 1,7, a poklona 3,1.
Mobilnih telefona ne fali
Prema podacima Monstata, 96 od 100 domaćinstava ima mobilni, a 45 fiksni telefon. Električni šporet ima 98 od 100 domaćinstava, mašinu za pranje veša i peglu 95, bojler 96, frižider 99, fen 92, usisivač 93, televizor 97, zamrzivač 76, a šporet na čvrsto gorivo 74.
Putnički automobil ima 58 od 100 domaćinstava, personalni računar 49, priključak na internet 44, satelitsku antenu 35 i radio 34. Mašinu za pranje sudova ima 33 odsto domaćinstava.