Opozicioni poslanici osudili su predložene Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost kojima se predviđa da oružane snage država koje su članice NATO-a prilikom uvoza robe za potrebe tih snaga ili pratećeg civilnog osoblja ne plaćaju PDV. Ta odredba počeće da se primjenjuje 30 dana nakon prijema Crne Gore u NATO.
Nezavisni poslanik Mladen Bojanić ocijenio je da je ta odredba skandalozna, prvenstveno usled činjenice da još nijesmo donijeli odluku hoćemo li u NATO.
–Ne da nismo primljeni, nego nismo ni donijeli odluku hoćemo li u NATO, a Vlada je već gurnula odredbu da oslobađamo članice Alijanse prilikom uvoza robe. Kreira se slika da je već završen ovaj posao da bi se građani obeshrabrili da glasaju na referendumu, ako ga bude. Sa političke strane, ovo je skandalozan član – ocijenio je Bojanić tokom jučerašnje rasprave u Skupštini.
Izmjene zakona o PDV-u bile su povod i za priču o poreskom sistemu i poreskom dugu koji, prema riječima nekoliko poslanika, iznosi 720 miliona. Bojanić je iskoristio prisustvo pomoćnika ministra finansija Nova Radovića da ga pita da li firme mogu da daju kredite jedne drugima, odnosno da se bave bankarskim poslovima.
–KAP je Boksitima pozajmio 30 miliona eura 2007. godine. Iz Poreske uprave su mi rekli da ne mogu da uđu u KAP. Jutros sam gledao bilanse Telenora iz prošle godine, gdje piše da su dali zajam u okviru grupe preduzeću Kosmo Bugarska od 85 miliona eura na dvije godine, uz šestomjesečni euribor uvećan za 5,5 odsto. Klasičan bankarski posao i niko ne reaguje. Zato ću tražiti od Centralne banke da mi odgovori smiju li kompanije da se bave bankarskim poslovima – rekao je Bojanić.
Kako je dodao, ako je ovaj postupak Telenora u skladu sa zakonom, onda Poreska uprava ne treba da kažnjava ni firme koje jedna drugoj daju kredite po hiljadu eura kako bi preživjele.
Dritan Abazović (URA) je istakao da nema zemlje koja ima veći udio poreskog duga u odnosu na budžet, uz tvrdnju da je došao u posjed dokumentacije Poreske uprave u vezi sa dugom.
–Najveći dužnici, koji duguju preko 500 hiljada eura, listom su klijenti vlasti. Bemaks, koji dobija svaki tender, Eurofond i „Izbor” Veselina Barovića... Zatvarate objekte po Primorju zbog fiskalnog računa, pečatirate radnje zbog 700 eura, a svoje drugove ne dirate zbog milionskih dugova. Došli ste u krizu jer štitite velike firme, a hoćete da uništitie male privrednike koji drže kafiće – naglasio je Abazović.
Srđan Milić (SNP) ocijenio je da država stimuliše nerad i neplaćanje poreza tako što daje subvencije onima koji duguju za poreze i oprašta dugove onima koji na špekulativnim poslovima zarade ogroman novac.
–Ako 500 miliona od 720 miliona nije naplativo, to treba naplatiti od onih koji su dozvolili toliki dug. Iz telekomunikacija je još 2009. godine iznijeto 350 miliona eura. Napravljen je zakon da iznesu pare. Ovih 500 miliona je 14 penzija i dvije godine socijalnih davanja. Ne postoji naplativi i nenaplativi poreski dug; postoji poreski dug i do svakog centa ga treba naplatiti od onih koji ga otpišu – poručio je Milić.
Radović je kazao da su izmjene podnijeli kako bi uskladili zakon sa direktivama EU.
D.M.
Kolonijalni ugovor
Završena je rasprva i o ugovoru o davanju na korišćenje morskog dobra Terni na 50 godina za projekat podmorskog kabla. Godišnja naknada za korišćenje morskog dna je 55 hiljada, ili 2,75 miliona ukupno.
Koča Pavlović (DF) je ocijenio da je 55 hiljada godišnje za 55 hiljada kvadrata manje nego što se daje za zakup plaža na Primorju i da je ugovor kolonijalan, dok je Emilo Labudović (DF) predlog okarakterisao kao rasprodaju đedovine za male pare.
Aleksandar Damjanović (SNP) je kazao da je država trebalo da ugovori višu cijenu naknade.
–Po metru kvadratnom je cijena ispod jednog eura. Vještačenjem je predložena naknada od 5,5 miliona – rekao je Damjanović.
Ministar turizma Branimir Gvozdenović naveo je da je korišćenje morskog dna u svrhu podmorskog kabla u koji će Terna uložiti 1,1 milijardu eura.