Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti juče su na pitanje „Dana” da li će povući Rječnik crnogorkog narodnog i književnog jezika, kako to javno traže njegovi kritičari, poručili da će „umjesto odgovora na nenaučne i politizovane napade, nastaviti rad na ovom projektu”. U dopisu, koji potpisuje autorski tim rječnika, ističu da je poželjno svako akademsko, naučno i argumentovano ukazivanje na eventualne propuste u Rječniku, ali proglašavati ga „kulturocidnim” djelom, pozivati na njegovo povlačenje i „spaljivanje”, besprizorno blatiti autorski tim i CANU kao izdavača, konstruisati neistine i širiti međunacionalnu mržnju, postupci su koji više priliče ulici nego intelektualcima.
Kako navode, „Savjet za izradu Rječnika preuzima punu odgovornost za stručnu i naučnu utemeljenost projekta, kao i za sve eventualne nedorečenosti”. Na čelu savjeta je profesorica Filozofskog fakulteta Tatjana Bečanović.
– Umjesto odgovora na nenaučne i politizovane napade nastavljamo rad na projektu od najvećeg kulturnog i naučnog interesa za državu Crnu Goru, pri čemu ostajemo otvoreni za sve sugestije kulturalne, naučne i stručne prirode, ali odbijamo da razgovaramo uvredljivim i diskvalifikatorskim jezikom, kao što ne prihvatamo političke diskvalifikacije članova savjeta ili autorskog tima samo zato što su učestvovali u izradi Rječnika, ističu u odgovorima dostavljenim „Danu”.
Oni navode da je najbolja odbrana od napada na Rječnik CANU samo djelo i ono što ono sadrži.
– Dužni smo radi javnosti da objasnimo pojedine leksikografske postupke koji su uobičajeni, kako bismo pokazali da u Rječniku nema ni pomena o „kulturocidnim postupcima”, niti zlih namjera prema bilo kome, a posebno ne prema albanskoj ili bilo kojoj drugoj nacionalnoj manjini. Prigovara nam se zbog definicija tri odredničke riječi: imenica Albanac i albanizacija i glagola albanizovati. U Rječniku ima trinaest odredničkih riječi koje u osnovi imaju alban- Albanac, albanizacija, albaniziranje, albanizirati, albanizovanje, albanizovati, Albanija, Albanka, albanolog, albanologija, albanološki, albanski (pridjev) i albanski (prilog), sedam sa arnaut- u osnovi: Arnautin i Arnaut, arnautiti se, Arnautka i Arnautkinja, arnaatkinja, Arnautluk, arnautski (pridjev) i arnautski (prilog) i sedam sa arban- u osnovi: Arbanas, arbanaski, Arbanaskinja, Arbanaska, arbanaski (pridjev), arbanaski (prilog), Arbanaškinja, objašnjavaju iz Savjeta CANU.
Iz CANU poručuju da u leksikografskoj praksi postoje ustaljene procedure i postupci koje je autorski tim primjenjivao u potpunosti pri izradi Rječnika.
– Jedan od njih je i ujednačavanje definicija radi formiranja jedinstvenog sistema, budući da Rječnik nastaje kao produkt kolektivnog rada većeg broja obrađivača. U tom smislu nastoji se da se definicije riječi iz istog semantičkog polja ili riječi nastalih istim tvorbenim modelom ujednače. Definicije etnonima Albanac: stanovnik Albanije; onaj koji je porijeklom iz Albanije i Albanka: stanovnica Albanije; ona koja je porijeklom iz Albanije, predstavljaju jednu od tipskih definicija, koje se daju po dogovorenom i ustaljenom obrascu. Na isti način su u prvom tomu Rječnika definisani i Amerikanac: stanovnik Amerike, Bosanac: onaj koji živi u Bosni, onaj koji je porijeklom iz Bosne, Bugarin: onaj koji živi u Bugarskoj; onaj koji je porijeklom iz Bugarske... Dakle, etnonimi Albanac i Albanka definisani su po istom modelu kao i drugi etnonimi u prvom tomu Rječnika. Apsolutno odbijamo insinuacije da je prilikom definisanja etnonima Albanac bilo zlih namjera ili skrivenih motiva, navode iz Savjeta CANU.
D.B.
Đeljošaj reciklira u Skupštini
Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj „reciklirao” je juče u parlamentu nekoliko listova Rječnika crnogorskog književnog i narodnog jezika, u ime svih Albanaca jer je „nezadovoljan definisanjem termina albanizacija”. On je naveo da su tu riječ opisali kao „nametanje albanskog jezika, kulture i običaja drugim narodima”.
Predsjednica Savjeta za izradu rječnika profesorica Filozofskog fakulteta Tatjana Bečanović kazala je za Radio Antena M da je potez Đeljošaja agresivan i da nije učinjen u ime albanskog naroda. Članica savjeta profesorica Božena Jelušić smatra taj postupak nedopustivim, agresivnim i pretjeranim.