Svakome je jasno da ako hoćemo da budemo demokratsko društvo, moramo rasvijetliti ubistvo glavnog i odgovornog urednika „Dana” Duška Jovanovića, a rasvjetljavanje ovog i drugih ozbiljnih napada na novinare je od suštinskog značaja za državne institucije, posebno pravosuđe i policiju, poručeno je na skupu Akcije za ljudska prava (HRA). Na konferenciji „Ka vladavini prava i slobodi izražavanja: kako obezbijediti kažnjivost napada na novinare, kako spriječiti takve napade i obezbijediti pravni okvir povoljan za istraživačko novinarstvo”, upozoreno je da je alarm za uzbunu onaj trenutak kada istraživački novinar bude napadnut.
Na konferenciji se raspravljalo o uvođenju novih krivičnih djela sprečavanje i kažnjavanje napada na novinare u vršenju profesionalnih dužnosti, što bi, po ocjeni panelista, doprinijelo jačanju svijesti da je ta vrsta društvene pojave neprihvatljiva i da se mora strogo kažnjavati.
Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević ocijenila je bi se izmijenama Krivičnog zakonika (KZ) unaprijedio pravni okvir za bezbjednost novinara, posebno za njihov istraživački rad. Ona je navela da posebno istraživački novinarski rad omogućava građanima da ne budu neobaviješteni i naivni i da odluke, od kojih zavisi njihova budućnost, donose odgovorno i racionalno.
– Onog trenutka kada istraživački novinar bude napadnut, to je alarm na uzbunu. To znači da ono čime se on bavio neko želi da prikrije, da takav rad i ostvarivanje pravde bude onemogućeno – upozorila je Gorjanc Prelević.
Smatra da je poseban problem kada država toleriše da takvi napadi prođu nekažnjeno. Gorjanc Prelević ističe da je za društvo od izuzetnog značaja da se sazna zašto su neki novinari napadnuti, ukazujući da je u 2014. godini registrovano osam napada na novinare, a u 2015. godini čak 23.
– Zašto je postojao interes da se rad te osobe onemogući? U maloj Crnoj Gori je zabilježen porast broja slučajeva napada na novinare. Kada kažem napada na novinare, tu ne možemo izjednačiti ubistvo Duška Jovanovića, koje je još uvijek, nažalost, nekažnjeno i nerasvijetljeno od 2004. godine. Oba napada na Tufika Softića su nerasvijetljena i nema naznaka da će biti. Novinarka Olivera Lakić doživjela je više napada i prijetnji. Iako je jedan napadač osuđen, mi ne znamo zašto je on nju napao i šta stoji iza toga, a svi znamo kojim temama se bavila Olivera – istakla je ona.
Gorjanc Prelević je navela da se u prethodne dvije godine bilježi tendecija rasta broja napada na novinare. Ona je kazala da je zabrinjavajuća uporedna statistika broja napada u Crnoj Gori i Srbiji, navodeći da je naša država 12 puta manja, ali da je konkurentnija po broju ataka na novinare.
Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković kazao je da se jačanjem proaktivnog rada tužioca, unapređenjem njihove edukacije i kvalitetnim optužnim aktima koji će izdržati sudsko preispitivanje, može obezbijediti kažnjivost napada na novinare.
– Nijedan napad na novinare, za koji se goni po službenoj dužnosti, neće ostati neistražen – poručio je Stanković.
– Ubistvo Duška Jovanovića mora se rasvijetliti, napadi na novinare i medijsku imovinu se moraju sprečavati i konačno se mora prestati stvarati ambijent da su takvi postupci opravdani i normalni – poručio je ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović.
– Promijenili smo more zakona, demokratizovali i navodno departizovali brojne institucije. Negdje je ipak problem da sve te promjene su na istim mjestima ostavile iste ljude. Svaka promjena bi trebalo da donese i novog čovjeka – smatra Danilović.
Ocjenjuje da je kratak odgovor kako obezbijedititi kažnjivost i spriječiti napade na novinare.
– Prosto, kazniti, i to drakonski. Dok god to ne uradimo, i novinari i neke druge branše, vrlo važne za uspostavljanje normalnog društva, prije svega su tu najistureniji predstavnici civilnog sektora, biće targetirani i stigmatizovani kao neko ko treba da doživi neku vrstu institucionalne šikane da neko drugi ne bi pokušao – istakao je on.
Danilović je naveo da je Crna Gora najmanja po broju stanovnika i teritoriji u Evropi, ali da se ne bi imala čim pohvaliti kada bi broj napada na novinare množili po broju građana.
– Možete zamisliti naš primjer, mislim da je od 2012. bilo 69 prijavljenih slučajeva. Uzmite pa pomnožite to sa jednom Francuskom, Njemačkom... Vidjeće do koje granice se to kreće – navodi Danilović.
On smatra da bez promjene političkog ambijenta nijedan zakon neće biti dovoljan da bi se nešto uradilo. Danilović ističe da ni današnji zakoni nijesu smetnja da se, postupajući po njima, dođe do počinilaca i da se utvrdi istina.
– Problem je nedostatak političke volje – smatra on.
Danilović navodi da se u Crnoj Gori može čuti da je „kod nas ubijen samo jedan novinar”.
– „Samo” jedan urednik dnevnih novina, „samo” jedan bivši poslanik. Vjerujem da je u tom što mu je u jednom trenutku prije 12 godina stao na put Duško Jovanović u stvari razlog zašto on više nije sa nama. Vjerujem da su neki drugi novinari, pa i ovdje prisutni, bili na nekom drugom putu, pa ih je možda samo sreća spasila da ne prođu na isti način – kazao je Danilović, navodeći da organizovani kriminal ne prašta.
– Država je dužna da ne prašta organizovanom kriminalu jer ili će biti organizovani kriminal ili će biti država. Oboje ne mogu. Jedno mora pobijediti – poručio je on.
Marijana Laković Drašković iz Ministarstva pravde kazala je da su proceduri izmjene KZ-a u vezi medija, ali i drugih oblasti. Ona je navela da se uprkos zakonskim rješenjima dešavaju napadi na novinare i da je neophodno stvaranje uslova za rad svakog medijskog radnika.
A.O.
Drobnič: Zabrinjavajuće nerješavanje ubistva Jovanovića
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Mitja Drobnič istakao je da se ne može govoriti o djelotvornoj vladavini prava ukoliko država u potpunosti ne štiti slobodu izražavanja. On smatra da je zabrinjavajuće da se i nakon 12 godina ne zna ko je ubio Duška Jovanovića, niti ko je naredio ubistvo i sa kojim motivima.
– Rješenje ovog kao i drugih ozbiljnih slučajeva u kojima su novinari prebijeni je od suštinskog značaja za nadležne institucije, a naročito pravosuđe i policiju – istakao je Drobnič.
Smatra da se jedino identifikovanjem počinilica i onih koji stoje iza napada, njihovih motiva i kažnjavanjem može omogućiti novinarima da rade bez pritiska i straha.