Primjena zakona o zaradama u javnom sektoru dovešće do masovnih štrajkova u privrednim društvima jer će se radnicima plate sa 500 eura smanjivati na oko 270 eura. To je izazvalo veliki bunt zaposlenih, prvenstveno u komunalnim preduzećima. Najveći ceh će ipak plaćati radnici koji rade na održavanju javnih površina, vodovodnih mreža i sličnim poslovima, čija će mjesečna plata biti manja od 300 eura. Većina radnika bi mjesečno primala nešto više od 193 eura, odnosno minimalne zarade, što je, kako ocjenjuju direktori tih privrednih društava, nedopustivo i kosi se sa granskim i kolektivnim ugovorima. Osim smanjenja plata radnicima, zakon predviđa povećanje mjesečnih zarada direktorima, pa će pojedini radnici primati oko 250 eura a njihovi direktori i do 1,5 hiljada eura.
U pismu grupe radnika komunalnih preduzeća sa Primorja koje je dostavljeno redakciji „Dana” navodi se da će oni napustiti radna mjesta, ukoliko dođe do usklađivanja plata sa novim zakonskim rješenjima.
– Ukoliko nam se svima plate usklade sa novim zakonom, mi ćemo otići iz preduzeća čiji su osnivači država i lokalne samouprave. Ne možemo da hranimo porodice od 250 eura, jer smo primali i do 500 eura. Novac smo zaradili radeći po 12 sati na terenu i održavajući javne površine, dakle naš rad je od javnog interesa. Ako nadležni to ne poznaju, nemamo šta da tražimo tu, već nam se više isplati da se zapošljavamo u javnom sektoru – poručili su radnici.
To su bili samo neki od razloga zbog kojih je Odbor komunalne privrede Privredne komore uputio zaključke Ministarstvu finansija tražeći da se odloži primjena ovog zakona na privredna društva i na taj način se menadžment spriječi u namjeri da krši zakon.
Predsjednik Odbora za komunalnu privredu PKCG Vladan Vučelić potvrdio je za „Dan” da su zaključci upućeni resornom ministarstvu.
– Uputili smo zahtjev za korekciju rješenja pojedinih članova o zaradama službenika i namještenika, odnosno korekciju člana 2 stava 5 i 6. Takođe, tražimo hitno brisanje tog stava i izuzimanje iz obaveznosti primjene ovog zakona na privredna društva – rekao je Vučelić.
Direktor cetinjskog Vodovoda Miloš Ražnatović upozorio je da primjena ovog zakona derogira niz drugih, prvenstveno zakona o radu. On je kazao da se zaposleni u oblasti komunalne privrede ne mogu tretirati kao državni službenici i namještenici. Pojasnio je da zaposlenima u cetinjskom Vodovodu plate još nijesu usklađivane novim zakonom jer se čeka odgovor Ministarstva finansija na zaključke Odbora za komunalnu privredu.
– Nadamo se da zarade nećemo morati da usklađujemo novim zakonom. Jednostavno, nije logično da se zaposleni u privredi tretiraju kao državni službenici. Ovaj zakon je neprimjenjiv za privredna društva, između ostalog i zato što se kosi sa principom korporativnog upravljanja, jer odbori direktora treba da shodno poslovnim rezultatima ukazuju da li treba da se smanjuju plate, kao i broj zaposlenih, jer su delegirani da budu korektivni faktor između nas i osnivača – rekao je Ražnatović.
On je podsjetio da, ukoliko dođe do primjene zakona o javnim zarada i u sekotru komunalne privrede onda država treba da ih ukine imajući u vidu da na nivou države koštaju milion eura, a fiskalni efekat uštede ovog zakona je tri miliona eura godišnje.
B.Ma.
Kazne za gubitaše
Usklađivanje koeficijenata nije jedini član zakona koji će radnicima državnih kompanija otanjiti ionako pretanak novčanik. Zakonom je predviđeno da se zaposlenima u kompanijama koje posluju sa minusom smanji plata, a ukoliko naredne godine budu poslovali sa gubitkom radnicima će zarade biti umanjene još pet odsto.
To bi značilo manje plate za veći dio komunalnih preduzeća imajući u vidu da je rad tih kompanija od javnog interesa i one nijesu profitabilne. To bi, takođe značilo i manje zarade za radnike tri željeznička preduzeća, Montenegroerlajnza, ali i mnogih drugih.