STRAZBUR - Komitet Savjeta Evrope za zaštitu nacionalnih manjina pozvao je juče zvanični Zagreb da hitno osudi nacionalističku i antimanjinsku retoriku na političkoj sceni i u medijima, da sprovede efikasne istrage i sankcioniše sve slučajeve zločina iz mržnje i govora mržnje.
Komitet apeluje na hrvatske vlasti da započne ulaganje u infrastrukturu i to u dijelovima zemlje gdje se nastanjuju povratnici i Romi, kao i da poveća zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u javnim službama.
„Uspon nacionalizma i političke radikalizacije ima negativan uticaj na prava manjina, posebno u onim oblastima koje su bile teško pogođene konfliktom 90-ih godina”, navodi se u najnovijem mišljenju Savjetodavnog komiteta Savjeta Evrope o okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina.
U izvještaju je pohvaljen, kako se navodi, povoljan zakonski okvir za nacionalne manjine u Hrvatskoj i korake preduzete na promovisanju ostvarenju prava nacionalnih manjina na nacionalnim i lokalnim nivoima, ali ihova primjena često izostaje.
Kako se navodi u saopštenju SE, u javnim službama zaposleno je premalo predstavnika nacionalnih manjina, a pravo na upotrebu manjinskih jezika i pisma ne primjenjuje se u nekim oblastima.
Kao primjer, Komitet navodi povećan broj incidenata govora mržnje koji je, kako se navodi, postao prihvatljiviji u medijima i političkom diskursu.
Antimanjinska retorika i predrasude dominiraju velikim dijelom javne debate o nacionalnim manjinama, što rezultira time da mnogi pojedinci se uzdržavaju od ostvarivanja svojih prava iz straha od negativnih posledica.
Komitet ukazuje i na prepreke za ekonomsku integraciju sa kojima se suočavaju povratnici, izbjegli tokom sukoba 1991–1995. godine, uključujući i one koje se tiču državljanstva.
Prilikom posjete Komiteta oblastima u koje su se Srbi vratili, konstatovano je da su osnovne javne usluge poput struje, gasa i vode dostupne sa prekidima. Takođe se navodi da se stiče utisak da od kraja sukoba nije bilo nijedne investicije u ozbiljno oštećenu infrastrukturu.
Dok su pozitivni koraci preduzeti na promovisanju integracije Roma, ocjenjuje Komitet, u izvještaju se kritikuje kontinuirana diskriminacija Roma navodeći da u školama romska djeca i dalje nailaze na segregaciju u nekim slučajevima. Uprkos tome, sve veći broj romskih studenata ušao je u visokoškolske ustanove.
(Tanjug)
Karamarko hrvatski Šešelj
Njemački list Špigel u svojoj velikoj reportaži o evropskoj desnici osvrnuo se na istoriju HDZ-a i aktuelnu vlast.
„Vladajući konzervativni HDZ pokriva veliki dio političkog spektra, od centra do krajnje desnice”, piše Špigel, koji je ukratko opisao istoriju HDZ-a, prenosi hrvatski portal Indeks.
„Osnovan 1989. kao nacionalni pokret, HDZ se na prelazu milenijuma pretvorio u moderne konzervativce hrišćansko-demokratske orijentacije, ali je današnji šef stranke Tomislav Karamarko napravio oštar zaokret udesno”, piše Špigel.
List navodi da je HDZ „postao nacionalistička, krajnje desna i klerikalna stranka”, ali da nisu postali evroskeptici. U tekstu se dodaje da je važnu ulogu u transformaciji prema desno odigralo simpatizerstvo prema ustaškom pokretu.
Špigel piše i da krajnje desne stranke u Hrvatskoj zauzimaju mali dio političkog spektra, a naslovnice pune tek fudbalski huligani i nacionalistički muzički događaji kao što su koncerti Marka Perkovića Tompsona.
U kontekstu susjedne Srbije, njemački list piše o Vojislavu Šešelju.
„Srpskom politikom tradicionalno dominiraju nacionalističke stranke. Trenutno je aktuelna Srpska radikalna stranka koju vodi Vojislav Šešelj. Riječ je o ekstremnim nacionalistima i evroskepticima koji sanjaju Veliku Srbiju”, piše Špigel koji je na ovaj način u isti koš stavio „aktuelnu vlast u Hrvatskoj i četničke ekstremiste iz susjedne Srbije”.(RTS)