Amerika će ukinuti zabranu na izvoz vojne opreme Vijetnamu koja je bila na snazi punih 50 godina, što bi toj zemlji od preko 90 miliona stanovnika trebalo da omogući da se opremi modernim američkim oružjem
Predsjednik SAD Barak Obama, koji se nalazi u trodnevnoj zvaničnoj posjeti Vijetnamu, objavio je u obraćanju medijima, u prestonici Hanoju, da će njegova zemlja ukinuti zabranu na izvoz vojne opreme Vijetnamu koja je bila na snazi punih 50 godina, što bi toj zemlji od preko 90 miliona stanovnika u jugoistočnoj Aziji trebalo da omogući da se opremi modernim američkim oružjem ako to želi.
Obama je i izjavio da su dvije zemlje ujedinjenje u svom gledanju na regionalni red u Južnom kineskom moru, kada su u pitanju slobodna plovidba i trgovina, što, kao i samo podizanje embarga na izvoz američkog oružja Hanoju, predstavlja poruku Pekingu o tome da su Vijetnam i SAD spremni da prevaziđu dugogodišnji istorijski animozitet kako bi se zajednički suprotstavili projekciji kineske moći na Južno kinesko more.
Predsjednik Obama i njegov domaćin vijetnamski predsjednik Tran Dai Kvang potpisali su niz sporazuma u oblasti trgovine, naučne i obrazovne saradnje.
Ekonomski ugovori potpisani tokom Obaminog boravka u Hanoju vrijedni su 16 milijardi dolara, od čega najveći dio, čak 11 milijardi, otpada na porudžbinu 100 aviona tipa „737” američkog proizvođača „Boing”, koje će u narednih nekoliko godina u upotrebu uvesti domaći lou kost prevoznik „Vijet džet”. Velike poslove obezbijedile su i američke kompanije „Prat i Vitni” i „Dženeral elektrik”.
Obim trgovine između nekada zakletih neprijatelja porasla je preko 100 puta u poslednje dvije decenije, izjavio je predsjednik Obama.
Američki lider rekao je i da će dvije zemlje nastaviti pregovore o uključivanju Vijetnama u Trans-pacifičko partnerstvo (TPP), ugovor o slobodnoj trgovini između zemalja na obodu Tihog okeana koji za cilj ima unapređenje trgovine i podsticanje ekonomskog rasta kroz drastično smanjivanje tarifa i kvota na uvoz.
Taj multilateralni sporazum praktično će ojačati američki ekonomski i politički uticaj u regionu Azija-Pacifik, jer u njega, uprkos svom geografskom položaju, nisu uključene Kina i Rusija, pa je SAD ubjedljivo najmoćnija ekonomija potpisnica tog sporazuma.
Pored navedenog, pregovarački timovi na čelu sa dva predsjednika postigli su i dogovor o otvaranju američkog univerziteta u Vijetnamu, upućivanju američkih volontera koji će vijetnamsko stanovništvo podučavati engleskom jeziku i o daljim viznim olakšicama za američke državljane.
Dogovoren je i nastavak saradnje u traganju za nestalim tokom rata u Vijetnamu, kao i uklanjanju neeksplodiranih ubojnih sredstava i otrovnih supstanci dioksina koji izazivaju genetske poremećaje ploda a koji potiču od upotrebe defolijanta „agenta oranž”, koji je američko vazduhoplovstvo bacalo tokom rata kako bi ogolilo džungle i istjeralo na čistac vijetnamske borce.(RTS)
Loši odnosi Kine i Vijetnama
NR Kina polaže pravo na preko 70 odsto površine Južnog kineskog mora, za koje se vjeruje da je bogato naftom i gasom i kroz koje svake godine prođe roba vrijedna oko pet biliona dolara (5.000 milijardi dolara), uključujući tu i vode koje se nalaze na samo oko 250 kilometara od obale Vijetnama.
Vijetnam i Kina spore se oko suvereniteta nad Paraselskim i dijelom Spratli ostrva koja se nalaze u tom moru, što ima uticaja i na ekonomsku saradnju između dvije zemlje, pa su najveći strani investitori u Vijetnamu Južna Koreja i Japan, a ne Kina.
Vijetnam je upravo ranije ovog mjeseca, javili su japanski mediji, tokom razgovora premijera Ngujen Hsuan Puka i japanskog ministra inostranih poslova Fumija Kišide u Hanoju izrazio interes za kupovinu kvalitetnih japanskih patrolnih brodova za potrebe svoje obalske straže.
Taj potez smatra se pokušajem da se unaprijede kapaciteti slabo opremljene vijetnamske mornarice koja je imala velikih problema da se sredinom 2014. godine suprotstavi postavljanju kineske naftne platforme, koju je u vode u blizini Paraselskih ostrva koje Vijetnam smatra svojim, u pratnji većeg broja moćnijih patrolnih čamaca dotjerala kineska državna kompanija za eksploataciju naftnih resursa.
Analitičari u Aziji smatraju da bi sada Vijetnam mogao da posegne za kupovinom američkih izviđačkih aviona i bespilotnih letjelica kako bi ostvario bolji nadzor nad morem i u budućnosti se efikasnije suprotstavio sličnim izazovima.
Vijetnamci, uprkos tome što su tokom mnogo vijekova pretrpjeli veliki kulturni i civilizacijski uticaj od strane Kine i uprkos tome što nekoliko poslednjih decenija imaju ideoloških sličnosti s njom, tradicionalno doživljavaju najmnogoljudniju zemlju svijeta kao svog ogorčenog neprijatelja, pod čijim okupacionim jarmom su, u više navrata, morali da provedu ukupno hiljadu godina.
Ni u novijoj istoriji, u cjelini gledano, odnosi Vijetnama i Kine nisu bili dobri, uprkos privremenom savezništvu tokom otpora vijetnamskih rodoljuba zapadnim silama Francuskoj i SAD.(RTS)