C
rnogorska privreda godišnje proizvodi 130 miliona eura gubitaka, pokazuju podaci Centralne banke. Prema dostupnim podacima CBCG, objavljenim u godišnjem izvještaju o radu za 2015. godinu, privreda je u 2014. godini poslovala sa 127,6 miliona minusa, dok je u 2013. godini minus iznosio 137,45 miliona, što je za te dvije godine ukupno 265 miliona. CBCG nije objavila podatke za prošlu godinu.
Izvještaj o radu CBCG početkom sedmice je razmatrao i usvojio skupštinski Odbor za ekonomiju.
Najveći minus u te dvije godine imale su firme koje posluju sa nekretninama od 206 miliona eura. Od toga je minus u 2014. godini bio 159 miliona eura.
Firme koje se bave uslugama smještaja i ishrane zabilježile su minus od 107 miliona, u finansijskim i djelatnostima osiguranja minus je iznosio 63 miliona.
U prerađivačkoj industriji, kojoj pripada Kombinat aluminijuma, minus za dvije godine je iznosio 40 miliona ili u prosjeku 20 miliona eura. U KAP je 2013. godine uveden stečaj, a do polovine naredne godine njime je upravljao državni Montenegro bonus. Kasnije ga je pruzeo i dosad njime upravlja Uniprom, čiji je vlasnik Veselin Pejović.
Građevinari su u te dvije godine imali minus od 29 miliona, s tim što su 2013. imali minus od 46,2 miliona, a godinu kasnije 17,88 miliona dobiti.
Prema podacima CBCG, najbolje su poslovale firme iz sektora informisanja i komunikacija. One su u pomenutom periodu imale 84 miliona dobiti. Firme koje se bave trgovinom na veliko i malo imale su 74 miliona dobiti, firme koje snabdijevaju električnom energijom, gasom i parom 70 miliona, dok je u sektoru vađenja rude i kamena zabilježen plus od 15 miliona. Pozitivne su bile i firme koje se bave poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom sa sedam miliona.
Predsjednik skupštinske Komisije za praćenje procesa privatizacije Janko Vučinić (DF) naveo je da ga ne čude toliki gubici.
– Veliko je pitanje koliko se može vjerovati finansijskim izvještajima preduzeća. Vjerujem da su prikazani gubici zapravo novac koji je završio u privatnim džepovima. Zašto bi u CG neko prikazivao realno stanje i plaćao porez na dobit, kada je jednostavnije kroz frizirane izvještaje prikazivati gubitke i pare stavljati u džep – rekao je Vučinić za „Dan”.
Zbog takve pojave, kako je kazao, niko ne snosi posledice, jer je, prema njegovim riječima, vrlo lako naći revizorsku kuću koja će odobriti takve frizirane izvještaje u zamjenu za novčanu nadoknadu.
Prema ocjeni ekonomskog analitičara Siniše Lekića, ukupan gubitak privrede je veliki, s obzirom na to da je privreda CG mala.
– U odnosu na obim privrede, minus za dvije godine od 265 miliona je veliki. Veliki je i u odnosu na bruto domaći proizvod. Naše firme opterećuju neizmireni krediti i veliki dugovi. Privreda je generalno u velikim problemima, jer se smanjuje proizvodnja. Firme odlaze u stečaj ili smanjuju broj radnika, dok javni dug i zaduženost rastu – rekao je Lekić.
Prema njegovim riječima, pitanje je da li je bolje raditi i praviti gubitke ili ne raditi.D.M.