Od crnogorske državne nezavisnosti danas se navršava deset godina, a brojni predstavnici političkih struktura, nevladinog sektora i diplomate smatraju da je država Crna Gora u stvari sada imanje porodice premijera Mila Đukanovića. Šef crnogorskog režima, koji je i na čelu Demokratske partije socijalista (DPS), povezuje se sa brojnim aferama, dok njegov privatni biznis cvjeta. Isto je i sa njegovim bratom Acom Đukanovićem, ali i premijerovim drugim najbližim srodnicima, sestrom Anom (koja se bavi advokaturom i ekskluzivno zastupa najvažnije strane investitore) i sinom Blažom (koji sada ima firmu, često prvorangiranu na javnim tenderima).
Nekadašnji lider Bloka za očuvanje državne zajednice sa Srbijom Predrag Bulatović kaže za „Dan” da se za proteklih deset godina potvrdilo da je Crna Gora postala privatna država Mila Đukanovića.
– Deset godina kasnije, za Mila Đukanovića je najveća tekovina pokradenog referenduma to što je uspio da sa pozicije predsjednika Skupštine smijeni Ranka Krivokapića, čovjeka koji ga je doveo na programske pozicije nezavisne Crne Gore. Drugih i krupnijih rezultata Đukanović ne može da saopšti. Sa žaljenjem možemo da konstatujemo, a u isto vrijeme i da izrazimo zadovoljstvo, što su potvrđeni naši tadašnji stavovi da će Crna Gora postati privatna država Mila Đukanovića – poručio je Bulatović.
Kako je dodao, Crna Gora je rasprodata, opljačkana i opustošena.
– Crna Gora nije država vladavine prava. Deset godina kasnije, zaokružuje se na globalnom planu suština nezavisnosti Crne Gore. To je bio strateški cilj Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a usmjeren protiv Srbije. Razbijanjem državne zajednice otvoren je lagani put za stvaranje lažne države Kosovo. Drugi dio cilja je da se u predvečerje desetogodišnjice rferenduma potpiše protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u. To je bio strateški cilj SAD – naveo je Bulatović.
Deset godina nakon referenduma, kako ističe, pokazalo se i da je Rusija imala pogrešnu procjenu time što je podržavala nezavisnost Crne Gore.
– Evidentno je da je nezavisnost Crne Gore iskorišćena za antirusku politiku. Otvoren je prostor da se kroz učlanjenje Crne Gore omogući širenje NATO-a, sa ciljem da se nanese geostrateška šteta Rusiji – kaže nekadašnji čelnik Bloka za očuvanje državne zajednice, a sada funkcioner Demokratske narodne partije i Demokratskog fronta.
Podsjetio je da je Demokratska narodna partija, uz učešće relevantnih agencija, nedavno uradila dva istraživanja javnog mnjenja koja su pokazala da je jedva 50 odsto građana za nezavisnost Crne Gore.
– To znači da je deset godina kasnije Crna Gora na isti način podijeljena kao i 2006. godine. Koncept ovakve nezavisne države očigledno ni nakon deceniju nije zaživio među građanima – zaključio je Bulatović.
U protekloj deceniji ekonomski parametri u Crnoj Gori su se znatno pogoršali. Javni dug se za deset godina udvostručio, a država je garantovala za preko pola milijarde eura. Osim što imamo preko 40 neriješenih ubistava, sudstvo još ne pokazuje znake da se suštinski odvojilo od izvršne vlasti. Porasla je nezaposlenost, plate su i dalje niske, prosječna je nešto ispod 500 eura. Mnogi smatraju da institucije selektivno primjenjuju zakone koji regulišu pitanja privatnog preduzetništva.
Dok većina crnogorskih građana grca u siromaštvu, objelodanjeno je da je premijerov sestrić Edin Kolarević bio vlasnik stana vrijednog 800.000 dolara na Mehnetnu. Na naslovnim stranama zbog afera u poslednje vrijeme je i premijerova sestrična Emina Kolarević.
Nekadašnji koordinator Bloka za nezavisnost Crne Gore Branko Lukovac u izjavi za „Dan” naglašava da je u proteklih deset godina mnogo više postignuto na međunarodnom nego na unutrašnjem planu. Kako je kazao, veoma dobro se razvijaju odnosi sa Srbijom, kao i sa drugim susjedima, odnosno državama bivše Jugoslavije. Značajno je, ocjenjuje Lukovac, ubrzan napredak prema evropskim i evroatlantskim integracijama, a taj put je bio potpuno blokiran u okvirima ranije državne zajednice Srbija i Crna Gora.
– Na unutrašnjem političkom, ekonomskom i socijalnom planu, počeo je proces reformi i ovladavanja vrijednostima i standardima razvijenih zapadnih zemalja. Bez napretka u ključnim reformama ne bi bio moguć napredak prema integracijama. Ipak, on se odvija sporo, posebno kada je riječ o implementaciji novih zakona i standarda. Još je dominantan pogrešan sistem vrijednosti, gdje su partijska pripadnost, podobnost i bliskost vlasti mnogo važniji od znanja, sposobnosti, rezultata, pravičnosti i humanosti – kaže Lukovac.
Ukazuje da nema napretka ni u prevladavanju podjela, kako bi Crna Gora uistinu bila prostran i udoban dom za sve, da bi je svi jednako osjećali svojom državom.
– Sve strane nose odgovornost za takvo stanje. Bez obzira na statistike koje govore o rastu društvenog proizvoda i dohotka po stanovniku, jasno je da je standard većine građana Crne Gore nizak, da se teško živi. Industrija, posebno prerađivačka, gotovo je potpuno nestala u procesu tranzicije i privatizacije. Nije ostvaren napredak ni u ravnomjernijem regionalnom razvoju, odnosno u bržem razvoju sjevera, te u integraciji svih područja Crne Gore – rekao je Lukovac.
Kako je dodao, jednom riječju, na miran, demokratski način ostvarena je i obnovljena nezavisnost, pa je Crna Gora postala ravnopravna sa drugim državama ranije Jugoslavije, suverena i u potpunosti odgovorna za svoj razvoj.
– Time je omogućeno da znatno unaprijedi odnose sa susjedima, da bude činilac stabilnosti, saradnje i povjerenja u regionu, kao i da, bez opterećenja ranijim okvirom, ubrzanim tempom napreduje prema širim integracijama. Za novu dekadu i nove generacije političara ostaju krupni zadaci da bi, jednako tako, napredovala u razvoju pravne države, socijalne pravde, građanskog multikulturalnog društva i demokratskih odnosa u njemu – zaključuje Lukovac.
Iako je neposredno prije referenduma i nakon njega tvrdio da će doći do rapidnog povećanja životnog standarda, i sam premijer Milo Đukanović je nedavno priznao da je Crna Gora daleko od evropskog standarda po pitanju kvaliteta života građana. Stvari dodatno usložnjavaju katastrofalne privatizacije koje su hiljade radnika ostavile bez posla.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić kaže da je bilo potencijala da Crna Gora u protekloj deceniji ostvari znatan ekonomski i privredni rast, ali se, kako ističe, dogodilo suprotno, što je naročito vidljivo na primjeru privatizacije najvećih preduzeća.
– Mislim da su to godine koje je obilježilo veliko zaduživanje i jedan propali projekat privatizacije velikih firmi, nakon čega nijesmo dobili ništa dobro. Ono što se nije desilo i što je najporaznije jeste da država nakon prodaje tih preduzeća novac nije uložila u otvaranje novih radnih mjesta – rekao je Lekić za RSE.
Država, kako smatra, očigledno to nije iskoristila.
– Većina tih velikih preduzeća danas su zatvorena, a građani od njihove prodaje nijesu imali nikakvu korist – naveo je Lekić.
Drastični primjeri kršenja zakona viđeni su i u oblasti izbornog procesa, što je posebno objelodanjeno u aferi „Snimak” koju je pokrenuo „Dan”. Zbog toga je nedavno konstituisana vlada izbornog povjerenja, između vlasti i dijela opozicije, s ciljem da pripremi demokratske i fer izbore u oktobru.
Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić smatra da se proteklih deset godina moglo iskoristiti efikasnije. On je za „Dan” saopštio da institucije još nijesu dovoljno jake i nezavisne, a upravo one čine državu.
– Nezavisna država je prirodni i jedini put kojim se moglo ići, ali je veoma bitno da narednih deset godina iskoristimo mnogo bolje, kako bi ljudi bili zadovoljni državnim aparatom i na taj način osjetili vezanost za državu – zaključio je Raonić.
M.VEŠOVIĆ
V.RADENOVIĆ
Rakčević: Raditi na pomirenju
Predsjednik Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija (URA) Žarko Rakčević rekao je da Crna Gora mora biti drugačija, država svih grđana, a ne probranih ortaka, partnera, kumova. Rakčević je na konferenciji za novinare rekao da URA ima veliko poštovanje prema državi Crnoj Gori, njenoj zastavi i simbolima.
– I mi se toga ne stidimo. Da bi bila vječna, Crna Gora mora biti država i onih građana koji su 21. maja 2006. godine zokružili „za”, ali i onih 45 odsto koji su rekli „ne”. Vrijeme je da ozbiljni ljudi i političke grupacije, društvene političke elite, rade na pomirenju Crne Gore a ne na produbljivanju podjela – rekao je Rakčević.
On je ocijenio da Crna Gora ne može biti država zatvorenih fabrika, uništenih prirodnih resursa, iz koje se iseljavaju desetine hiljada ljudi.
– Takva Crna Gora ne može biti vječna i nije održiva. Crna Gora nije primjer dobro organizovanog društva, već postaje primjer društva dobro organizovanih kriminalaca – kazao je Rakčević.
Objasnio je da će URA sarađivati sa onima koji ne dovode u pitanje ni Crnu Goru, ni njen građanski koncept i evropske integracije. Rakčević je naglasio da je neophodno praviti Crnu Goru sposobnih ljudi, a ne podobnih partijskih vojnika.
– U proteklih deset godina napravljeno je mnogo grešaka koje su udaljavale jedan broj građana od Crne Gore. Ovako kako je sada, kada se potpisuje ovoliko sporazuma o priznanju krivice, takva Crna Gora nije i ne može biti stabilna i održiva – ukazao je predsjednik GP URA.
Milo i njegovi saradnici opasni po građane
Iz Demokratskog fronta su juče pozvali načelnika Centra bezbjednosti u Podgorici Jovicu Rečevića i najodgovornije u MUP-u da hitno donesu rješenje slično onom kojim su zabranili njihov protest, odnosno „da zabrane okupljanje pristalica Mila Đukanovića koje je najavljeno za subotu na glavnom gradskom trgu u Podgorici”. Tvrde da je neuporedivo više elemenata i razloga zbog kojih je trebalo zabraniti skup DPS-a.
– Da su se MUP i CB rukovodili presudama, priznanjima o izvršenim krivičnim djelima i optužnicama, dakle, bez ikakvih bezbjednosnih provjera i špijuniranjem pribavljenih procjena, morali su odmah zabraniti skup koji je zakazo DPS. Na toj manifestaciji će biti vrh ove partije, a među njima se nalaze osuđeni kriminalci, kao i oni koji se sumnjiče za najteža krivična djela i koji su zbog nedostatka vladavine prava još na slobodi. Dakle, osobe koje predstavljaju direktnu opasnost za građane i njihovu bezbjednost – navodi se u saopštenju.
Kako ističu, „i među pristalicama predsjednika DPS-a naći će se određeni broj lica koja dolaze iz podzemlja, jer nije nikakva tajna da iza ove političke opcije u kontiunitetu stoje crnogorska mafija i narko-dileri, kao i njihovi partneri iz regiona”.
– Primjećujemo da skup DPS-a svojim prisustvom neće ,,uveličati” neke osobe koje su bile veoma važne za 21. maj 2006, u prvom redu Naser Keljmendi, Darko Šarić i Safet Kalić, jer su službeno spriječeni, odnosno nalaze se u zatvorima izvan Crne Gore. Ali dobar dio lica koja čine tu mrežu, a koja se nalaze na slobodi zahvaljujući Milu Đukanoviću, sigurno će biti uz svoga šefa – ocijenili su iz Fronta.
Kako zaključuju, ne ulazeći u razloge i motive zbog kojih se okupljaju pristalice predsjednika DPS-a, DF ocjenjuje da bi bilo logično da se ovo okupljanje odmah zabrani.
Pajović: Potrebne promjene
Obnovom nezavisnosti prije deset godina, Crna Gora je pokazala spremnost i odgovornost da samostalno odlučuje o budućnosti svojih građana i cjelokupne zajednice. Ovom istorijskom odlukom stvoreni su preduslovi za stvaranje prosperitetnije, zajedničke budućnosti svih građana, kazao je predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović.
Pajović je u čestitki povodom Dana nezavisnosti istakao da je činjenica da se za ovih deset godina moglo i moralo uraditi mnogo više, a posebno na standardu građana, razvoju ekonomije, jačanju vladavine prava, što su uslovi za stvaranje države socijalne pravde i jednakosti.
– Vjerujemo da ćemo u narednom periodu, uprkos svim nagomilanim problemima, uspjeti da zajedno sa svim građanski orijentisanim snagama donesemo nužne i demokratske promjene – kaže Pajović.
Afere vode do vrha režima
Pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović navodi da deset godina nezavisnosti nije opravdalo očekivanja u ekonomskom i političkom smislu iz jednostavnog razoga što je izvršna vlast, koja decenijama vlada Crnom Gorom, opterećena brojnim korupcionaškim aferama i bliskim povezanostima sa akterima organizovanog kriminala.
– Rezultate tih afera i veza sa organizovanim kriminalom možemo vidjeti gotovo na svakom koraku. Zato je nerealno očekivati ekonomski i politički napredak, bez obzira na državno-pravni status Crne Gore. Pod vođstvom takve izvršne vlasti, napredak bi izostao u svakom državnom obliku. Nažalost, teško je oteti se utisku da je Crna Gora postala država pod kontrolom jednog moćnika i njegove familije i bliskih prijatelja, da taj krug lica kontroliše sve institucije i procese u Crnoj Gori i da je stoga vladavina prava još prilično daleko – rekao je Radulović za „Dan”.
Premijer gomila bogatstvo i progoni kritičare
Premijer Milo Đukanović proglašen je nedavno za ličnost koja je najviše doprinijela promovisanju kriminala, korupcije i negrađanskog društva, na konkursu koji je sprovela međunarodna novinarska organizacija Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP). Neki od njegovih najznačajnijih poslova su, kako je saopštio OCCRP, to što su Đukanović i njegovi bliski saradnici bili uključeni u veliki posao krijumčarenja cigareta sa italijanskim kriminalnim organizacijama Sakra korona unita i Kamora. Optužen je u Bariju i otvoreno je priznao da je ova trgovina postojala, ali je rekao da je njegovoj zemlji bio potreban novac. Pozvao se na diplomatski imunitet kako bi optužbe protiv njega bile odbačene.
Iako premijer tvrdi da je zaustavio krijumčarenje, OCCRP je otkrio da je Đukanovićev šef obezbjeđenja upravljao ostrvom Sveti Nikola, koje se koristilo za krijumčarenje cigareta. Đukanovićev blizak prijatelj Stanko Subotić jedno vrijeme je bio vlasnik ostrva.
Ovaj kontroverzni biznismen bio je optužen ali nikad osuđen za aktivnosti u vezi sa krijumčarenjem cigareta.
Đukanović je od Crne Gore napravio je sigurni raj za brojne kontoverzne ličnosti iz kruga organizovanog kriminala, uključujući Darka Šarića, Stanka Subotića, Nasera Keljmendija, Safeta Kalića, Brana Mićunovića i druge. Prilikom privatizacije Prve banke, banka je dospjela u ruke njegove porodice, a njegova vlada uložila je u nju velike sume državnog novca. Koristili su je, kako su ukazali iz OCCRP, da peru novac i da daju velike kredite ljudima iz svijeta organizovanog kriminala. Novčane pozajmice odobravali su sebi i svojim prijateljima. Pošto krediti nisu bili otplaćivani, Đukanović je porodičnu banku spasio tako što je primorao parlament da usvoji posebni zakon.
Da bi obezbijedio neophodni novac za banku u dugovima, prodao je državnu elektroenergetsku kompaniju i tražio da se sredstva ulože u banku. Kada se Centralna banka usprotivila nezakonitom poslovanju Prve banke, Đukanović je otpustio guvernera i zamijenio ga osobom iz svoje porodične banke kršeći tako nezavisnost Centralne banke. Njegova vlada gotovo nikad nije provjerila skandale o kojima su pisali mediji. OCCRP ukazuje da su tužioci koje postavlja poznati po tome što istražuju ko novinarima otkriva informacije, ali ne i kriminalce i korupciju – osim ako to ne ide u korist Đukanoviću. Učestvovao je u prodaji parcela na crnogorskoj obali sumnjivim ličnostima – ruskim tajkunima, ili azerbejdžanskim kompanijama koje kontroliše porodica predsjednika Alijeva.
Đukanović je 2015. podigao kredit od jedne milijarde dolara za izgradnju 41 kilometra dionice autoputa. Tako je uvećao javni dug i prekršio evropske standarde zaduživanja. OCCRP navodi i da je od 2006. godine Đukanović koristio javni novac da bi obezbijedio 300 miliona eura državnih garancija za kredite koje su uzele privatne kompanije. Nikakva kamata nije tražena. Više od polovine tih kredita, 184 miliona eura, nikada nije otplaćeno, pa će te dugove morati da plate građani Crne Gore. Veliki dio sume – 130 miliona eura – duguje Oleg Deripaska, ruski tajkun i jedan od najbogatijih ljudi u svijetu. OCCRP naglašava i da je Đukanovićeva vlada ponudila državljanstvo tada najtraženijem regionalnom narko-bosu Darku Šariću. Državljanstvo bi bilo odobreno da je Srbija dozvolila Šariću da se odrekne srpskog. Državne novine se, po navodima OCCRP, koriste za blaćenje novinara i aktivista koji ukazaju na sveprisutnu korupciju.
Nema vladavine prava
Koordinator u Centru za građansko obrazovanje Ana Nenezić kazala je da se pitanje uspješnosti izgradnje države može posmatrati sa više aspekata.
– S jedne strane, ostvaren je napredak u integrativnim procesima, jer su aktivnosti u pristupanju EU i NATO-u snažno stimulisale određene reformske zahvate, koji za cilj imaju uspostavljanje principa na kojima počivaju i zemlje članice ovih saveza, odnosno vladavine prava i pravne države, promocije i zaštite građanskih prava i sloboda i razvoj demokratske političke kulture i participativne demokratije – rekla je Nenezićeva.
S druge strane, kako smatra, crnogorsko društvo snažno ograničava nesmjenjivost vlasti koja je praktično zarobila institucije i ne dozvoljava im da efektivno primijene usvojeno zakonodavstvo.
– Još Crna Gora nije država zasnovana na vladavini prava, nema jake nezavisne institucije, nije ostvarila ekonomski prosperitet niti njeni građani imaju jednake šanse. Ukratko, pravo se od moćnika i dalje za prijatelje tumači, a na neprijatelje primjenjuje, što stvara osjećaj pravne i političke nesigurnosti za znatan broj građana – navela je Nenezićeva.
Političke elite se, kako je ocijenila, održavaju na podjelama, a protiv neistomišljenika se vode prljave kampanje umjesto da se otvori sadržajan dijalog o tome zašto nema mjerljivih rezultata u oblasti visoke korupcije, zašto su institucije nedovoljno transparentne u svom radu i zašto ne postoji princip pojedinačne političke i društvene odgovornosti.
– Kako to da se javni dug povećao tri puta, a istovremeno se znatno povećava broj nezaposlenih, odnosno utrostručio se broj nezaposlenih visokoškolaca. Brojna pitanja ostaju otvorena, ali ohrabruje što su neki procesi počeli i što su nezaustavljivi – rekla je Nenezićeva.
Zakoni se ne sprovode
Crna Gora je ostvarila bitne korake u pravcu integrisanja u evroatlantske strukture. To je jedini uspjeh kojim obilježavamo deset godina obnove nezavisnosti, kazala je predstavnik Instituta Alternativa Jovana Marović. Ona je rekla da taj uspjeh nije beznačajan i na tom putu su ostvarena određena unapređenja i ispunjeni minimalni politički i ekonomski preduslovi koji su stavljeni pred institucije.
– Ipak, napredak je i dalje simboličan s aspekta unapređenja vladavine prava i standarda života građana. Država je i dalje visoko korumpirana, partitokratizovana, sa ustaljenim nedemokratskim praksama koje se sporo i nevoljno mijenjaju. Još čekamo demokratsku smjenu vlasti i grčevito se borimo za minimalne uslove za fer i slobodne izbore. Institucije još nisu dovoljno otvorene i važan dio njihovih aktivnosti zasniva se na prikrivanju nedostataka i nepravilnosti, umjesto na njihovom otklanjanju. Zakoni jesu unaprijeđeni, ali se ne sprovode. Kontrola izostaje na svim nivoima, pa i tamo gdje se sitni prestupi kažnjavaju, i dalje je riječ o selektivnom sankcionisanju – saopštila je Marovićeva za „Dan”.
Naglasila je da su interesi partije i pojedinaca i dalje primarni.
– Država je i dalje najveći poslodavac, sa velikim brojem prekobrojnih službenika, dok se tačan broj zaposlenih na lokalnom nivou i ne zna – ocijenila je Marovićeva.