Predlog za članove vlade izbornog povjerenja predstavlja jedini mogući regularni rasplet situacije, ocijenio je u intervjuu za „Dan” lider Demosa Miodrag Lekić. Ističe da nije očekivao unutaropozicioni zaplet oko imena kandidata za članove vlade i dodaje da je njima „žao što zajedničku listu nije činila i Socijalistička narodna partija”.
● Kako ocjenjujete poslednji rasplet vrlo zamršene situacije u vezi sa formiranjem vlade izbornog povjerenja?
– Dogodio se jedini mogući regularni rasplet. Naime, usvojena je jedinstvena lista tri subjekta, koji su, uzgred, vrlo istrajno, kontinuirano i ozbiljno radili na uobličavanju ovog sistema kontrole izbora i formiranja prelazne vlade. Nama je žao da zajedničku listu nije činio i SNP, koji se povremeno uključivao u čitav proces. Zato je na zajedničkoj listi do poslednjeg trenutka bio uključen SNP, sa, po nama, jednom fer i principijelnom ponudom. U toj ponudi nije bilo superiornih i inferiornih, već jednakih, koji su trebali da timski i kolegijalno rade na ostvarivanju značajnog političkog cilja.
● U javnosti se stekao utisak da Đukanović posreduje između opozicije, da ima nadmoćnu poziciju između više ponuda?
– Mislim da nije trebalo praviti poteze koji su omogućavali takav utisak, koji ipak ne odgovora istini, a dominantno je proizvođen u režimskoj propagandi. Ne bih rekao da je premijer u nadmoći kada mu se isporuči lista ministara sa imenima koja on nema pravo mnogo ni da komentariše, a kamoli da nešto mijenja. Dakle, nije se radilo o ponudama, već o preciznom zahtjevu sa jedinstvene liste na bazi postignutog političkog sporazuma. Premijer je imao samo dvije opcije. Da na bazi institucionalnih ovlašćenja nastavi politički proces ispunjavanjem zahtjeva sa jedino validne liste ili da odustane od odmaklog političkog procesa, čime bi se sve i prekinulo. To mu je sa naše strane vrlo precizno javljeno, sa jasnim rokovima. Imajući u vidu stanje u zemlji i sve pritiske pod kojima se nalazi, premijer je nastavio realizaciju političkog sporazuma. Sada je na redu sjednica Skupštine i mogućnost formiranja prelazne vlade izbornog povjerenja.
● Da li ste očekivali kadrovske zaplete u opoziciji?
– Iskren da budem, nisam očekivao. Kadrovska rješenja je trebalo samo objaviti, razumije se, nakon internog ozbiljnog, uravnoteženog, fer dogovora. Smatram da su nam ovi javni zapleti nanijeli političku štetu, iako tome nismo baš jednako doprinijeli. Na javnosti je da sudi o ponašanju svih u ovom procesu. Svakako, i o Demosu. Smatram da svi predsjednici stranaka u Crnoj Gori treba da preuzmu odgovornost pred svojom članstvom i biračima za javno djelovanje, za sve bilanse tog djelovanja koji neminovno dolaze u ovoj izbornoj godini, nadajmo se na fer izborima.
● Da li je tačno da je na samom početku razgovora SNP-u nuđeno mjesto ministra finansija uz dva pomoćnička mjesta obrazovanja i zdravstva?
– Tačno je. I to je bila fer ponuda, uz izvjesno stručnog kandidata. Nije mi bilo jasno zašto je to odbijeno, u svakom slučaju to je interna stvar te stranke, i nije na meni da u to ulazim.
● Iz SNP-a je najavljeno da ta partija neće glasati leks specijalis. Kako to komentarišete?
– Smatram da ta stranka ima pravo na svoje odluke i da nije umjesno, ponavljam, da to drugi ocjenjuju. Tačno je da je ta stranka radila na leks specijalisu koji, kako je objavljeno, neće potpisati, kao što je tačno da je i odbila da učestvuje u izradi političkog sporazuma koji je kasnije potpisala. Ali ove činjenice ne mijenjaju princip poštovanja prava stranka da samostalno odlučuju.
● Kako komentarišete predlog DF-a o glasanju nepovjerenja vladi i kakav je tu stav Demosa?
– Što se tiče ideje o glasanju nepovjerenja vladi, koja je dosad pokretana više puta i to od više političkih subjekata – stav Demosa je jasan. Glasaćemo nepovjerenje vladi, isto kao što smo to učinili 27. januara. Dakle, što se tiče Demosa, tu problema nema. Problem je što nema većine koja bi izglasala nepovjerenje.V.R.
Ostvariti zajedništvo uprkos razlikama
● Ostaje činjenica da povodom političkog procesa koji je vodio formiranju vlade izbornog povjerenja opozicija ostaje podijeljena. Da li to umanjuje izglede na uspjeh?
– Mislim da bi duh tolerancije i političke kulture svih nas usmjerenih ka istom cilju da se dovrši 25-godišnja vladavina jedne partije – trebalo da nas dovede do nekog zajedništva u razlikama. Demos će se tako ponašati sve dok ima prostora za ozbiljan dijalog u javnosti. Isto tako, na određeni nivo javnih intervencija nećemo odgovarati. Tačno je da bi zajedno imali više izgleda na uspjeh projekta. Ali ostaje činjenica da se sam projekat, sviđao se nekome ili ne, naslanja na proklamovane zajedničke težnje svih opozicionih subjekata tokom proteklih godina.
● Na šta konkretno mislite?
– Glavni, zapravo veći dio opozicije, uz podršku EU, agilno se zalagao da se usvoji set novih izbornih zakona. Usvojili smo ih 21. marta 2014. godine dvotrećinskom većinom zajedno sa DPS-om. Opozicioni lideri su 30. januara 2015. godine potpisali dokument u kojem traže formiranje prelazne vlade, što je DPS tada odbio. I pojedinačno su mnoge opozicione stranke izlazile sa predlogom o formiranju nekog oblika prelazne vlade, nevoljno ali ipak sa DPS-om. Naveo sam činjenice. Hoću da kažem da ovaj projekat, priznajem hrabar i riskantan u isti mah, jeste utemljen na opozicionim težnjama. Istina, nismo zajedno, žao mi je zbog toga. Između modela Tivta na državnom nivou u oktobru i ozbiljnog pokušaja stvaranja uslova za fer izbore institucionalnom kontrolom mi smo se opredijelili za ovo drugo. Za to i preuzimamo odgovornost. Ako drugi imaju bolja rješenja, iskreno im želimo uspjeh.