Opština Kotor će prihvatiti predlog Zajednice Italijana Crne Gore o sanaciji glavnih gradskih vrata, ali i sjevernih i južnih, ukoliko taj projekat zadovolji sve kriterijume. To je za „Dan” saopštio gradonačelnik Kotora Aleksandar Stjepčević koji je 29. aprila na prijemu u organizaciji Zajednica Italijana o tome razgovarao sa italijanskim ambasadorom u Crnoj Gori Vinćencom del Monakom i članovima Komisije za politiku Evropske unije Senata Republike Italije. Sastanku je prisustvovao i ambasador Crne Gore u Rimu Antun Sbutega.
– Oni su dali predlog da su u saradnji sa Zajednicom Italijana raspoloženi da obezbijede određena sredstva da se gradska vrata restauriraju i mi ćemo taj predlog razmotriti. Mora se konsultovati Uprava za zaštitu kulturnih dobara i sve mora da bude sinhronizovano. Ukoliko projekat, uz poštovanje struke i svih institucija, bude zadovoljavajući, do realizacije će doći vrlo rado, jer zašto ne bismo napravili nešto dobro. Nisam ja vlasnik grada, projekat će se razmotriti, i ako bude odobren doći će do njegove realizacije, a ako ne bude adekvatan radićemo dok ne bude prihvatljiv – izjavio je Stjepčević za „Dan”, podsjetivši da na taj projekat zeleno svijetlo mora dati Skupština opštine.
Predsjednik Zajednice Italijana u Crnoj Gori arhitekta Aleksandar Dender precizira da je projekat vrijedan 50 hiljada eura, pri čemu je država Italija spremna da obezbijedi 40 hiljada, a Zajednica Italijana ostatak iz svojih izvora, preko sponzora.
– Od momenta kada Italija odobri novac, do trenutka kada ga isplati prilično je dugačak period. To je i razlog što traže da mi isfinansiramo kompletnu sumu, ispostavimo im fakture za izvedene poslove i oni onda to nadoknade. To je sistem koji vlada u Italiji. Za sada mi te pare nemamo, pa smo Opštinu Kotor molili da nam pomogne i to premosti, uz ugovor sa Italijanima da će taj novac u određenom roku biti Opštini vraćen. Postoji i varijanta da eventualno podignemo kredit kod neke crnogorske banke, sa grejs periodom bar dvije godine, kako bi u međuvremenu novac stigao i mi ga vratili. U tom slučaju sve banke traže da italijanska strana da bankarsku garanciju, pa je na sastanku sa italijanskim ambasadorom i članovima Komisije za politiku Evropske unije Senata Republike Italije razgovarano u vezi sa tim. Ono što je definitivno jeste da su pare već obezbijeđene od strane države Italije i čekaju, a bojimo se da ih ne izgubimo tražeći taj mogući izvor finansiranja, što nam se desilo sa sanitarnim stubom u Perastu – kazao je Dender za „Dan”.
Budući da Zajedica Italijana radi sa firmom „Laira” iz Padove koja nema licencu, svi poslovi realizovaće se pod rukovodstvom Uprave za zaštitu spomenika kulture, odnosno sa Centrom za konzervaciju koji će biti nosilac posla.
– Sve će biti pod kontrolom države jer smo sa njima napravili neku vrstu ugovora, gdje smo mi podizvođači. Na taj način bi se u Crnoj Gori radilo legalno i legitimno – ističe Dender.
On kaže da ovaj projekat podrazumijava konzervaciju gradskih vrata, tačnije njihovu sanaciju u smislu zaštite od propadanja.
– Radila bi se sanacija pukotina, fuga, uklanjanje lišajeva, znači da se vrata konzerviraju na stručan način, da ne propadaju, a projekat ne podrazumijeva da se tu išta mijenja – precizira Dender uz podsjećanje da se drugi zahtjev Mjesne zajednice Stari grad, predat Opštini Kotor koja je vlasnik bedema, odnosi na izdavanje konzervatorskih uslova za rekonstrukciju, to jest vraćanje prvobitnog izgleda gradskih vrata.
– Taj zahtjev Opština je proslijedila Upravi za zaštitu spomenika kulture, a tada kada je on podnijet Uprava je formirala stručnu komisiju u koju je uključila kao članove Jovicu Martinovića, pok. Rajka Vujičića i mene. Iako je dužan da u roku od mjesec dana izda konzervatorske uslove, prošlo je više od dvije godine, a Zavod ih nije izdao – kazao je Dender. B.M.
Realizovali brojne projekte
Zajednica Italijana u Crnoj Gori realizovala je brojne projekte, a realizovani su i kurseve za izradu burano čipke i predmeta od murano stakla u Veneciji. Takođe i kursevi zlatarskog zanata, za obuku lučkih operatera u saradnji sa Lukom Kotor i Lukom Bar o glotodidaktici za profesore italijanskog jezika, za izradu evropskih projekata u Trstu. Kada su u pitanju projekti planirani za ovu godinu tu su i nastavak kurseva za usavršavanje profesora italijanskog jezika, nastavak programa zaštite italijanskih grobnica na groblju u Kotoru, a u saradnji sa Regijom FVG biće dovršeni radovi na restauraciji relikvijara iz riznice katedrale Svetog Tripuna.
Podnijeli zahtjev da budu autohtona zajednica
Zajednica Italijana, koja je u četvrtak 28. aprila u Palati Bizanti održala godišnju skupštinu, gdje je bilo riječi i o urađenom u 2015. i planovima za tekuću godinu, planira dobijanje statusa autohtone zajednice u Crnoj Gori, što je za nju važno posebno zbog italijanskih zakonskih propisa koji obezbjeđuju pružanje finansijske potpore isključivo zajednicama sa takvim statusom. Dender kaže da je zahtjev za dobijanje tog statusa podnijet prije mjesec dana crnogorstvom Ministarstvu za manjine, vjerujući da će ono imati pozitivan stav prema ovom pitanju.
– Ne tražimo da budemo manjina, samo autohtona zajednica, ništa više. Broj autohtonih Italijana koji mi imamo u članstvu je preko 300 – ističe Dender.