Zakonom je sve jasno precizirano i prvo bi trebalo da postoji projekat, koji bi nakon toga morao da dobije verifikaciju na stručnoj javnoj raspravi, pa bi se pripremio koncesioni akt i sva ostala dokumenta. Ništa od toga nije poštovano, rekao je Mijović
Informacija da je Vlada formirala Komisiju za procjenu ponuda za realizaciju projekta hidroelektrana na Morači, pet godina nakon što je propao tender za gradnju četiri HE na Morači, izazvala je negativne reakcije nevladinog sektora. Time je, kako ocjenjuju, Vlada odlučila da razmatra projekte više zainteresovanih investitora, bez prethodnog raspisivanja konkursa.
– Formiranjem komisije Vlada je ponovo otvorila prostor za sumnju da u toj instituciji nastavljaju sa praksom sakrivanja informacija o krupnih investicionim projektima od javnosti – izjavio je za „Dan” zamjenik direktora MANS-a Dejan Milovac.
Od Ministarstva ekonomije, kako je naveo, saznali su da su postojali „određeni razgovori“ sa „nekim zainteresovanim investitorima“ koji su spremni da podnesu „neke ponude“, te da se radi o „novim, alternativnim rješenjima koja nemaju veze sa prethodnim tenderom“.
– Ovakva najava iz ministarstva ne odgovara na pitanja u okviru kojeg zakona Vlada, mimo tendera, uopšte razmatra ponude investitora, da li će te ponude biti osnov za izmjene onoga što se planira u kanjonu Morače, te koja je uopšte svrha razmatranja ovih ponuda ako su dostavljene van tenderske procedure – kazao je Milovac.
Mogući rezultat ovakvog scenarija, kako je istakao, jeste da Ministarstvo ekonomije budući tenderski postupak prilagodi ponudi koju Komisija ocijeni kao „povoljnu” i time fingira otvoreni tender za dodjelu koncesija za eksploataciju hidropotencijala Morače.
– Nepoznanica je i iz kojih sredstava se planira finansiranje novih energetskih objekta, imajući u vidu da Vlada i dalje ima problema da zatvori finansijsku konstrukciju za drugi blok TE Pljevlja, te da je i dalje neizvjesna sudbina budućeg aranžmana sa A2A – naveo je Milovac.
Ekonomski analitičar Dejan Mijović (URA) kazao je da je iznenađen informacijom da su se pojavile neke ponude za gradnju HE na Morači.
– Začuđen sam recikliranjem te ideje i to bez ikakve javne rasprave. Zakonom je sve jasno precizirano i prvo bi trebalo da postoji projekat, koji bi nakon toga morao da dobije verifikaciju na stručnoj javnoj raspravi, pa bi se pripremio koncesioni akt i sva ostala dokumenta. Ništa od toga nije poštovano – rekao je Mijović.
– Mislim da je sve to što se radi van zakona i netransparentno. Primjećujem neku žurbu jer se želi stvoriti utisak da su investitori navalili u Crnu Goru. Tu ima i neke predizborne igre DPS-a – zaključio je Mijović.
Iz Ministarstva ekonomije su naveli da Vlada tek u narednom periodu očekuje dostavljanje tehničkih i komercijalnih ponuda od više potencijalnih investitora, a u cilju njihove evaluacije formiraće komisiju.
– Nije tačno da Ministarstvo ekonomije projekat izgradnje HE na Morači vodi netransparentno. Javnost je u kontinuitetu obavještavana o toku realizacije projekta i potpisanim memorandumima u toj oblasti sa više zainteresovanih investitora i zemalja. Memorandumi predviđaju određene obaveze i Vlade i zainteresovanog investitora, kao što su pružanje neophodnih informacija za pripremu predloga projekta – naveli su iz Ministarstva ekonomije.
U cilju iznalaženja najpovoljnijeg rješenja, Ministarstvo ekonomije je, kako su naveli, otvoreno za predloge i nova rješenja ukoliko se ona pokažu boljim od postojećih. Javnost će, kako ističu, biti blagovremeno obaviještena o detaljima ponuda.
Projekat izgradnje četiri HE na Morači prije pet godina je naišao na protivljenje dijela javnosti zbog ekonomske neopravdanosti projekta, opasnosti koja prijeti Podgorici u slučaju popuštanja brana usled zemljotresa i ocjene da će izgradnja četiri velike HE imati poguban uticaj na životnu sredinu.
D.M.
Sve za privatni interes
Milovac je saopštio da se postojeći planovi za Moraču baziraju na zastarjelim podacima, kako kada je u pitanju uticaj projekta na životnu sredinu, tako i kada je u pitanju ekonomska isplativost projekta.
– Imajući u vidu dosadašnje iskustvo sa projektima sličnog investicionog obima, kao što su autoput i termoelektrana, postoji realna opasnost da će Vlada, bez obzira na sve alarme koji ukazuju na štetnost projekta, ipak ući u kompletan posao, ne zbog javnog, nego prije svega zbog profitnog interesa nekog od budućih investitora – zaključio je Milovac.