Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT) je od početka godine primila 57 izvještaja o sumnjivim transakcijama i poslovanju, dok je na sopstvenu inicijativu prepoznala sedam takvih aktivnosti, kazao je u razgovoru za „Dan” direktor ovog organa Vesko Lekić. Istakao je da se radilo o 2.295.875 eura sumnjivih transakcija napominjući da se kod sumnjivog poslovanja ne izdvajaju pojedinačni iznosi.
– Od navedenog broja izvještaja 22 su prijavili obveznici dok su četiri prepoznata na inicijativu Uprave, a odnosili su se na rezidentna lica – pojasnio je Lekić.
Komentarišući međunarodnu aferu „Panama pejpers”, Lekić je kazao da je Uprava za sprečavanje pranja novca nakon iznošenja informacija u medijima poslala dva zahtjeva partnerskoj finansijsko-obavještajnoj službi kako bi se putem međunarodne razmjene došlo do tačnih informacija.
– Nakon dobijenih podataka, shodno uobičajenim procedurama, pristupiće se obradi dobijenih informacija i eventualnom prosleđivanju nadležnim organima na dalje postupanje. No, ako je u pitanju, kako navodite „poreski skandal”, onda se logično radi o primarnoj nadležnosti Poreske uprave ili nekog drugog nadležnog državnog organa – pojasnio je on.
Lekić kaže da su Upravi u dosadašnjem radu prijavljivane određene sumnjive transakcije, koje su po osnovu indikatora ukazivale na osnov sumnje na finansiranje terorizma. Nakon izvršenih pretraga, kako navodi, informacije su prosleđivane nadležnim organima.
– USPNFT je od državnih organa primala zahtjeve za praćenje određenih lica, gdje su bili navedeni osnovi sumnje na finansiranje terorizma na međunarodnom nivou. USPNFT i u 2016. godini ima intenzivnu razmjenu informacija sa inostranim finansijsko-obavještajnim službama, o čemu su upoznati nadležni organi. Osim navedenih, određeni broj informacija proslijedili su nam obveznici, na osnovu Pravilnika o indikatorima za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija, koji sadrži listu indikatora za finansiranja terorizma. I u ovom slučaju, podaci i informacije se nakon obrade dostavljaju nadležnim državnim organima – kazao je on.
Lekić ističe da su Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma precizno definisani obveznici kao i mjere i radnje koje su dužni da preduzimaju u cilju sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
– Jedna od osnovnih obaveza obveznika je prijavljivanje sumnjivih transakcija i sumnjivog poslovanja, koje se u vidu izvještaja prosleđuju Upravi, nakon čega se vrši detaljna analiza i obrada primljenih podataka. Ovaj segment izvršavanja zakonom propisane obaveze od strane obveznika koji su u direktnom kontaktu sa klijentima i njihovim poslovanjima od izuzetnog je značaja za sistem SPNFT – kazao je on.
Navodi da Uprava konstantno radi na edukaciji ovlašćenih lica obveznika i preduzima sve mjere kako bi im se zakon što više približio i kako bi ispunjavanje njihovih obaveza davalo što bolje rezultate.
Lekić objašnjava da u slučaju kada Uprava registruje sumnjive transakcije započinje procedure na prikupljanju svih relevantnih dostupnih podataka iz raznih eksternih izvora, vrši pretrage u bazama sistema te obrađuje i formira predmet.
– Kada se u postupku analize i obrade podataka i informacija koje dođu u posjed Uprave, utvrdi da postoji osnov sumnje u krivično djelo pranja novca ili finansiranja terorizma, tada Uprava u okviru svoje nadležnosti, a u formi obavještenja, predmetne obavještajne podatke prosleđuje na dalje postrupanje nadležnim državnim organima. Podaci koji se dostavljaju na ovaj način ne mogu se koristiti kao dokaz u pretkrivičnom i krivičnom, kao i sudskom postupku, već se mogu koristiti samo u obavještajne i svrhe analitike – rekao je Lekić za „Dan”.
On je istakao da ovako dostavljeni podaci služe kao osnov nadležnim organima da korišćenjem dobijenih obavještajnih podataka obezbijede validne dokaze koje će prezentirati u krivičnom postupku.
Direktor Uprave za sprečavanje pranja novca navodi da ovo tijelo ne posjeduje podatke o procjeni da li se i koliko na godišnjem nivou „opere” novca u Crnoj Gori.
– Kada su u pitanju metode ili tipologije pranja novca, Uprava jednom godišnje, u okviru izvještaja o radu, objavljuje rezultate analiza prijavljenih sumnjivih transakcija ili sumnjivog poslovanja, kao i šematske prikaze pomenutih tipologija, izrađenih na osnovu najznačajnijih tehnika koje se koriste za pranje novca. Najznačajnije metode u konkretnim slučajevima odnose se na ubacivanje gotovine bez jasnog porijekla u manjim iznosima od onih koji su obavezni za prijavljivanje (koji se prepoznaju i prijave kao sumnjivi), zatim transferi iz inostranstva najčešće po osnovu zajmova među povezanim licima, upotreba pravnih lica registrovanih na ofšor destinacijama kao pošiljaoca ili primaoca transfera, povlačenje gotovine bez jasne svrhe, ulaganje u nekretnine, izgradnja objekata, itd – pojašnjava Lekić.
On je kazao da je Uprava u toku protekle godine radila na dokumentu „Nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma” po metodologiji Svjetske banke koji je Vlada usvojila.
– Taj dokument predstavlja najobuhvatniju i najznačajniju stratešku analizu cjelokupnog sistema i procjenjuje koji su sve segmenti najizloženiji riziku od pranja novca i finansiranja terorizma i u kom obimu – dodao je on.A.T.
Dobra ocjena
Lekić je naveo da je Crna Gora dobro ocijenjena po pitanju ukupnog nivoa rizika jedne zemlje od pranja novca i finansiranja terorizma.
– Prema ukupnom rezultatu četvrtog godišnjeg izdanja Bazelskog instituta za upravljanje za 2015. godinu, gdje je prikazan indeks ukupnog nivoa rizika jedne zemlje od pranja novca i finansiranja terorizma, Crna Gora nalazi se na zavidnom mjestu, gdje su od 152 ocijenjene države samo njih 30 bolje rangirane. Izvještaj Bazelskog instituta za upravljanje, razvijen preko Međunarodnog centra za povraćaj dobara (ICAR), sačinjen je na osnovu usklađenosti sa standardima o pranju novca i finansiranju terorizma, kao i drugim kriterijumima rizika, kao što su finansijski propisi, javna transparentnost, korupcija i vladavina prava – objasnio je Lekić.