TIVAT - U crkvi Svete Varvare u Gornjoj Sutvari i na Miholjskoj Prevlaci juče je pomenom obilježena 101. godina od genocida nad Jermenima u Otomanskoj imperiji. Pored predstavnika jermenske zajednice u Crnoj Gori, pomenu su prisustvovali predstavnici ruskog Balkanskog međunarodnog centra, Demokratske srpske stranke i brojni vjernici. Pomen povodom 101. godišnjice genocida nad Jermenina priređen je i u manastiru Miholjska Prevlaka.
- Svake godine 24.aprila organizujemo pomen žrtvama genocida nad Jermenima u Otomanskoj imperiji. Zahvaljujemo prijateljima iz Crne Gore koji se iz godine u godinu sjećaju toga dana. Imamo blisku istoriju s obzirom na to da je i Crna Gora pet vjekova bila pod turskom okupacijom. Drago nam je zbog podrške pravoslavnih hrišćana iz Crne Gore. Podsjećam da su Jermeni jedni od najstarijih hrišćanskih naroda. Primili smo hrišćanstvo 301. godine n.e. Moramo to da pamtimo i njegujemo hrišćansku tradiciju, kako se tragedija poput genocida 1915. godine ne bi desila nigdje u svijetu - rekla je predsjednica udruženja Jermena „Ani“ Ana Stivelban Petrosan.
Ona je, kako ističe, potomak jermenskog ratnika koji je sa 300 saboraca došao da pomogne Crnoj Gori u Balkanskim ratovima.
- Vaša istorija dosta liči na jermensku. Kao i odnos prema porodici, crkvi, tradiciji. Tu je i vaša muzika. U svemu ima sličnosti - rekla je Petrosan.
Jermeni su u grbaljskom pravoslavnom hramu svijećama ispisali brojeve 1915 i 101 u znak sjećanja na godišnjicu genocida. Nakon pomena Jermenska zajednica je u kanonici priredila trpezu ljubavi na kojoj su poslužena jermenska nacionalna jela.
Gurgen Zakojan iz Zajednice Jermena u Crnoj Gori kaže da Jermeni svake godine pomenom u pravoslavnim hramovima u Boki obilježavaju godišnjicu genocida nad svojim narodom u Otomanskoj imperiji 1915. godine.
– Tada je stradalo 1,5 miliona naših sunarodnika. Stradali su muškarci, žene i djeca. Danas ih se sjećamo i opominjemo na taj dan iako zvanična Turska negira da se to dogodilo – rekao je Zakojan, dodajući da u Crnoj Gori danas živi oko 60 jermenskih porodica.
- Zato što nas ima malo, u zajednici nemamo predsjednika. Odlučili smo da svi budemo prvi među jednakima - objašnjava Zakojan.
Jedan od članova jermenske zajednice Artur Anesjan pozvao je na mir u svijetu i prekid neprijateljstva među narodima.
- Neka naša braća i sestre koji su poginuli prije 101. godinu počivaju u Carstvu nebeskom – rekao je Ansejan.
Pomen u crkvi Svete Varvare služili su grbaljski parosi Jovan Rajak i Miajlo Backović koji je u svojoj besjedi povezao sudbinu Jermena u Prvom i Srba u Drugom svjetskom ratu. On je istakao da Jermeni u svojoj istoriji imaju sjećanje nad nezapamćen genocid u Turskoj, a Srbi imaju živo sjećanje na Jasenovac.
- Hrvati i Turci umanjuju broj žrtava. Jermenima su oduzeli svetu planinu Ararat, a Srbima sveto Kosovo. I dan-danas ponavlja se Nagorni Karabah, pokušavaju da ugroze našu braću Jermene preko Azerbejdžana. To ne radi narod Azerbejdžana, već Turci svojim silom i oružjem. Progon je progon. Samo mijenja svoje oblike i svoje oružje. Uvijek će Jermeni smetati Turcima i uvijek će Srbi u Hrvatskoj smetati nekim Hrvatima. Svi Turci ne mrze sve Jermene niti svi Hrvati mrze sve Srbe, ali nažalost poslije toliko godina pokazalo se da samo stradaju Jermeni i Srbi, njihovi domovi, njihovo imanja i najviše od svega njihovo ime. Nije čudo što su naša braća Jermeni danas sa nama, kao i svake godine. Oni sastradavaju sa Hristom kao i mi. Na istom smo krstu i na istom stradanju - istakao je Backović.
On je pozvao na pokajanje Srbe i Jermene.
- Samo onda kad bude opšte pokajanje i jermenskog i srpskog naroda tada ćemo se vratiti na naše Ararate i na naše Kosovo - poručio je gornjogrbaljski paroh.
Jermensku zajednicu na pomenu u Grblju pozdravili su predsjednica Demokratske srpske stranke Dragica Perović, predsjednik crkvene opštine Grbalj Peko Mazarak i predsjednik tivatskog DSS-a Dejan Risančić.
Pomenu Jermenima na Miholjskoj Prevlaci prisustvovalo je i desetak bajkera iz Herceg Novog, članova kluba „Vukovi“.
Ž.Komnenović
Dva egzodusa
Povodom 101. godišnjice stradanja Jermena, u manastiru Miholjska Prevlaka predavanje je održao kriminolog Svetislav Lutovac.
- U periodu od 1894. godine do 1896. godine Jermeni su već preživjeli jedan egzodus od sultana Abdula Hamida Drugog. Pretpostavlja se da je tada stradalo 300.000 do 400.000 Jermena. Početkom 20. vijeka, tokom Prvog svjetskog rata u Turskoj vlast preuzimaju mladomuslimani. Tada se desila jedna igra saveznika koji su pokušali da Rusiju u ratu razbiju na više frontova. Turska vlast je namjeravala da Jermene koji su podržavali hrišćane i Rusiju doportuju prema Siriji i Mesopotamiji. Na licu mjesta su hapsili i ubijali muškarce, a ženu, djecu i starce su deportovali. Turci to zovu „deportacijom“, međutim riječ je o strašnom genocidu, jer je u periodu od 1915. do 1923. godine, ubijeno preko 1,5 miliona Jermena - objašnjava Lutovac.
Podrška Jedinstvene Rusije
Predsjednik Balkanskog centra međunarodne saradnje Viktor Kolbanovski jermenskoj zajednici i građanima Boke prenio je u Grblju riječi podrške partije „Jedinstvena Rusija“ i Ruske Federacije.
- Postoji veliki osjećaj ljubavi među našim bratskim narodima, Jermenima, srpskom narodu u Crnoj Gori, Srbima na Kosovu i Metohiji, narodu Sirije i drugim narodima koji se bore za svoju slobodu i dostojanstvo. Naša današnji skup je možda mali, ali je svet jer se priređuje u Grblju, postojbini Svetog cara Lazara, osnivača nebeske Srbije. U vrijeme vašeg Kosovskog boja dogodila se naša Kulikovska bitka sa Svetim Dimitrijem Donskim sa blagoslovom Svetog Sergeja Radonješkog. Možda smo mali, ali zajedničkim snagama nastavljamo našu vjekovnu borbu - istakao je Kolbanovski.