Mogućnost zaštite Solane postoji, a ustanovljava se i sprovodi u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, dok bi se vlasnik ili korisnik Solane, nakon proglašenja prirodnog dobra, morao ponašati u skladu sa aktom o zaštiti prirode i uzdržavao se od aktivnosti koje štete zaštićenom prirodnom dobru. To je navedeno u zaključcima pravne analize advokata Srđana Žarića, u koju je ,,Dan” imao uvid, a koju je naručio Centar za zaštitu ptica za potrebe nedavno održane druge međunarodne konferencije o zaštiti Solane.
– Mogućnost zaštite ne zavisi od toka stečajnog postupka, a status zaštićenog prirodnog dobra u pravnom smislu ne ometa radnje koje se vrše u stečajnom postupku, pa ni prodaju imovine radi namirenja povjerilaca – stoji u analizi.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac smatra da ne postoji nijedan razlog, osim profitnog interesa premijerovog brata Aca Đukanovića, da se područje Solane ne stavi pod posebnu zaštitu i da se donese plan kojim će se to pitanje dugoročno riješiti u javnom interesu.
– Svjedoci smo da argumentacija i nesporne činjenice i te kako poslednjih dana zadaju glavobolju nadležnima u Ministarstvu održivog razvoja, naročito kada dolaze sa međunarodnih adresa. Ipak, rječnik kojim se služe u ovoj instituciji u komunikaciji sa predstavnicima inostranih organizacija koje su zainteresovane za zaštitu Solane, pa čak i sa predstavnicima evropskih ambasada, pokazuje do koje mjere su u ministarstvu Branimira Gvozdenovića posvećeni namjeri Vlade da betoniranjem Solane jednom zauvijek ovaj prostor skinu sa mape vrijednih prirodnih staništa u Evropi – kazao je Milovac za „Dan”.
Kako je podsjetio Milovac, MANS je ukazao da je očito da se konačno rješenje za pitanje Solane ne može donijeti dok se iz te komplikovane jednačnine ne izbace privatni interesi porodice premijera Mila Đukanovića.
– Koliko god to u ministarstvu i Vladi pokušavali da sakriju, u srži problema se nalazi korupcionaški scenario koji ima za cilj da tajkunima okupljenim oko premijera i njegove porodice bude predat još jedan vrijedan prirodni resurs ove zemlje. MANS zato još jednom poziva nadležnog tužioca da što prije otvori slučaj prodaje Solane i nezakonito stavljenih hipoteka i procesuira sve one koji su odgovorni za stanje u kojem se sada Solana nalazi – kazao je Milovac.
Iz Centra za zaštitu ptica kazali su da je na nedavno održanoj međunarodnoj konferenciji o zaštiti Solane tri puta postavljeno pitanje da li će Solana biti zaštićena, iako ekonomska analiza pokaze neodrživost, ali da odgovor nijeto dobijen.
– Nigdje nije izričito naglašeno da još uvijek postoji politička volja da se Solana zaštiti, jer da je ona postojala vjerujemo da bi Solana do sad bila proglašena Ramsarskim područjem, s obzirom na to da u ovom pravcu ne postoje nikakve prepreke, posebno ne zakonska obaveza da prethodno bude zaštićeno na nacionalnom nivou – kako to često iz ministarstva ističu. Mi smatramo da zaštita prirode ne mora biti ekonomski isplativa, što i nije slučaj sa većinom zaštićenih područja širom planete, ali da se ipak kroz valorizaciju osmišljenu i usmjerenu u pravom pravcu lokalno stanovništvo i priroda mogu zajedno profitirati – kazali su iz CZIP.
Kako se ističe u analizi, pod pretpostavkom da šteta postoji i da po Zakonu o zaštiti prirode naknada pripada vlasniku nepokretnosti, postavlja se pitanje s kim bi se zaključio ugovor o naknadi, s obzirom na to da na upisanim nepokretnostima fabrika soli ima pravo korišćenja, ali ne i pravo svojine. U listu nepokretnosti ne stoji ko je vlasnik objekata i zemljišta. Da stvar u svojinskopravnom smislu bude još složenija, nepokretnosti iz lista br. 182 KO Ulcinjsko polje opterećene su hipotekom u korist Prve banke, u kojoj je najveći akcionar premijerov brat Aco Đukanović i Crnogorska komercijalna banka, prema ugovorima o hipoteci iz 2006, 2007. i 2008. godine.
– Ukoliko zanemarimo pitanje da li se hipoteka može ustanoviti na nepokretnosti čiji vlasnik, ili bolje reći onaj koji pretenduje da je vlasnik nepokretnosti, nije upisan u katastar, nameće se nužno razmišljanje o tome koja su prava hipotekarnih povjerilaca, koji nijesu obuhvaćeni odredbama člana 73 Zakona o zaštiti prirode i oni nemaju pravo na naknadu štete, zbog proglašenja zaštićenim prirodnim dobrom nepokretnosti na kojoj imaju pravo zaloge (naknada pripada samo vlasniku) – navedeno je u analizi.
Međutim, kako je istaknuto, ako bi se i Zakon o zaštiti prirode tumačio šire i ako bi se hipotekarnim povjeriocima priznala formalnopravna zaštita, došlo bi se do, smatra advokat Žarić, kriterijuma koji je potreban za naknadu štete, odnosno do umanjenja prihoda od nepokretnosti, a taj kriterujum, kako je navedeno, vjerovatno nije moguće analogno i suštinski primijeniti na založne povjerioce.
– Jedino što bi hipotekarni povjerioci, bar teorijski mogli, bilo bi podnošenje tužbe (moguće protiv države i/ili lokalne samouprave) radi naknade štete zbog sniženja vrijednosti nepokretnosti na kojoj imaju založno pravo, usled čega se ne mogu prodajom namiriti u potpunosti, s pozivom na opšte odredbe o naknadi štete iz Zakona o obligacionim odnosima. Ali onda bi, moguće, došli u opasnost da se ugovori o hipoteci u eventualnom sudskom postupku oglase ništavim zbog jednog velikog nedostatka: u vrijeme njihovog zaključenja hipotekarni dužnik nije imao na nepokretnostima pravo svojine (koje se, inače, uz određene izuzetke, stiče upisom u katastar nepokretnosti) – navedeno je u analizi.J.V.
Skriveni vlasnici
Vlasnik Solane „Bajo Sekulić” skriven je iza kastodi računa, a tim preduzećem upravlja Eurofond, koji kontrolišu lica bliska biznismenu Veselinu Baroviću, koji u Fondu ima 2,6 odsto vlasništva.
Imovina Solane, nad kojom Eurofond ima pravo korišćenja, ali ne i svojine, založena je za kredite kod Prve banke i CKB od ukupno pet miliona eura. Kod Prve banke su podignuta četiri kredita od ukupno 4,6 miliona, a kod CKB jedan od 400 hiljada. Imovina Solane je u državnom vlasništvu i većinski vlasnik ulcinjskog preduzeća Eurofond ima pravo korišćenja nad zemljištem i objektima.