Prema najavama turističkih poslenika ovogodišnja turistička sezona će biti rekordna. Stoga iz Turističke organizacije Kotor apeluju na lokalnu upravu, ali i na nadležne državne organe, da se definiše način kanalisanja kruzing turizma, čime bi bio spriječen saobraćajni i svaki drugi kolaps grada.
-Strah me je da li smo spremni da primimo toliki broj putnika, jer će se dešavati da će u jednom trenutku u Starom gradu boraviti preko 10 hiljada ljudi, što je jako teško servisirati. To nije samo problem Kotora, već mnogih luka jer je kruzing industrija u velikoj ekspanziji, i ako se ti problemi ne rješavaju na vrijeme onda može doći do kolapsa u gradu. Zato apel lokalnoj upravi i državi da nađemo način na koji ćemo kanalisati kruzing turizam - izjavio je za „Dan“ direktor TO Kotor Mirza Krcić.
Prenoseći svoje iskustvo sa sajma u Majamiju, Krcić ističe da brodske kompanije saopštavaju da su već tri luke na kružnim putovanjima, koja obuhvataju i grad Kotor, u velikom problemu zbog pritiska velikog broja turista. Riječ je o lukama Venecija, Dubrovnik i Mikonos.
-Čak je i apel pomorskih kompanija koje dovode turiste da se taj problem mora rešavati, da ne možete u jedom danu imati toliki promet putnika. Teritorija opštine Kotor ima 23 hiljade stanovnika, ali područje koje se posjećuje, uže gradsko jezgro, Škaljari i Dobrota, oko pet hiljada. Dakle, ako vam na to dođe 120 hiljada ljudi to je jako teško servisirati - upozorava Krcić.
On je ocijenio da preduzeća „Luka Kotor“ ad, čiji je većinski vlasnik Opština Kotor, mora ostati pod postojećom upravljačkom strukturom čak i da lokalna uprava dokapitalizacijom preuzme većinski akcijski kapital.
- Međutim, nije realno da se to riješi ove godine, jer je izborna godina i svako će kalkulisati na svoj način, ali upravo nerješavanje dodjele koncesije i stavljanje pod tepih tog problema, uslovljava i mogućnost investicija - tvrdi Krcić, dodajući da je kotorskoj luci potrebna izrada pilona predviđena Studijom lokacije sektor 16, investiranje u siguran vez za brodove, kao i eventualno postavljanje plutača.
-To su investicije koje moramo da radimo, a ne da uzimamo dividendu od preduzeća i stavljamo u gradski budžet. Ono što me brine je ne tako mali prihod Uprave pomorske sigurnosti koja od raznih taksi prilikom dolaska kruzera, koje je propisala država, ostvaruje preko milion eura, a baš ništa nije uložila u Kotor, da ne kažem u plovni put, što nije u redu - naglašava Krcić uz procjenu da opasnost za „Luku Kotor“ predstavlja oduzimanje, to jest stavljanje na tržište pilotaže po osnovu koje ovo preduzeće ostvaruje oko 50 odsto prihoda.
-Ja sam za otvaranje tržišta, ali ne možete određene djelatnosti dati nekom drugom i na taj način ranjavati firmu koja je perspektivna. Postoji nešto što je iznad, a to je javni interes koji trebamo uvijek gledati, a ne staviti na doboš. Na taj način, onda nam neće trebati ni opštine, nego jednostavno sve rasprodati. U krajnjoj liniji onda nam ne treba ni država - mišljenja je Krcić.
Iz Uprave pomorske sigurnosti nismo upjeli dobiti komentar na navode Krcića, jer vršilac dužnosti direktora te institucije Vladan Radonjić nije odgovarao na telefonske pozive „Dana“.
B. Marković
Kotor bez autentičnog
suvenira
Prema procjenama lokalne TO u Starom gradu Kotoru trenutno radi stotinjak suvenirnica, pri čemu je prisutan trend nastavka otvaranja novih, čime se guše druge djelatnosti. Krcić smatra da je to veliki broj i da sve one neće biti održive jer neće imati dovoljno prometa, a opstaće samo one sa najboljom ponudom i na najboljim pozicijama. Ističući da grad Kotor još uvijek nema svoj autentični suvenir, ocjenjuje da se, u odnosu na protekli period, izbor i kvalitet suvenira, kako uvoznih, tako i onih koji se izrađuju u Kotoru i Crnoj Gori, promijenio nabolje.
-Autentični suvenir Kotora još nije napravljen. Razmišljamo u pravcu izrade idejnog rješenja tog suvenira, ali zbog objektivnih okolnosti koje TO ima, a to je veliki pritisak dolaska turista, djelatnost moramo usmjeriti čak i iz okvira koji su nam zakonom propisani, a imamo 26 obaveza. U zadnje dvije godine smo nažalost skoncentrisani samo na prijavu boravka stranaca, pa tako tokom godine polovinu radnih mjesta, od ukupno 55 koliko ima na nivou godine, zauzima upravo prijava boravka stranaca. Dakle jedan veliki pritisak na teritoriji cijele opštine na 11 punktova, ne samo na kotorsku, nego na TO širom Crne Gore. Svakako ćemo u narednom preriodu, kada se stvore neke normalne okolnosti i kada možemo da razmišljamo o boljem razvoju i ponudi grada, razmišljati i o ponudi što se tiče autentičnog suvenira - najavljuje on uz podatak da u Kotoru (kada se obnove sva rješenja) ukupno ima 8.500 kreveta, od čega 6.500 u privatnom smještaju.