Zbornik radova „O stanju i korišćenju arhivske građe u Crnoj Gori”, nastao prije šest godina na osnovu istoimenog naučnog skupa promovisan je juče u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.
Zbornik koji je nedavno objavila CANU sadrži radove najboljih imena u oblasti arhivistike koje Crna Gora ima, kazao je akademik Zoran Lakić, urednik ovog obimnog djela. Sadržaj zbornika priča je o bogatstvu arhivske građe i njenom značaju za kulturu Crne Gore i njen društveni razvoj, istakao je akademik Lakić. Takođe, upoznaje nas sa arhivskog građom koja nam je dostupna, ali što je još važnije i onom koju naši naučnici ne mogu da koriste za istraživanja, kazao je Lakić. Ta građa je nedostupna jer se nalazi, uglavnom u privatnim rukama. Navodeći na šta još ukazuje zbornik i autori koji su zastupljeni u njemu Lakić je naveo i tajnost arhivske građe i još više dokumenta, poput one o pogibiji rodoljuba na Lazinama, koji uprkos isticanju tajnosti od 50 godina, i dan danas nisu dostupni javnosti.
Akademik Lakić je na kraju upozorio da je začuđen, s obzirom na teme radova koji su se našli na preko 370 strana Zbornika, a da nijedna opština nije poslala predstavnike na promociju, te pozvao kolege istoričare i arhiviste da predlože nove načine za pronalaženje i obrađivanje arhivske građe širom Crne Gore koja još uvijek čeka naučnu obradu.
Arhivska dokumenta predstavljaju pamćenje jednog naroda, istakla je mr Jadranka Selhanović.
- Sa pravom možemo reći da Zbornik predstavlja vrlo značajno i korisno štivo. Posmatrano sa naučnog i stručno-arhivističkog aspekta, ovaj Zbornik ima svojevrstan naučno-informativni karakter. Preko 20 radova koji su sa različitih stanovišta sagledali problem stanja i korišćenja arhivske građe za istoriju Crne Gore, neupitno potvrđuje aktuelnost i dobar odabir glavne teme. Čini mi se i suviše dovoljan razlog koji obavezuje sve nas na odgovoran odnos prema arhivskoj građi. Zato neka ovaj Zbornik bude upravo doprinos tome – zaključila je ona.
O nedostupnosti jednog broja arhivskih dokumenata iz, kako je rekao „nenaučnih razloga” govorio je i mr Todor Bošković, koji se pridružio akademiku Lakiću u pozivu da se naučna javnost okupi oko pronalaženja načina da se ovaj problem prevaziđe.
- To se može uraditi sa malo ulaganja. Svuda u svijetu su arhivi temelj naučnog istraživanja. Ova djelatnost kod nas nije razvijana u skladu sa potrebama društva i u skladu sa ljudskim pravima – kazao je, između ostalog, Bošković.
S.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
