Narodni guslar i srpski patriota Petar Perun Perunović iz Pješivaca nadomak Danilovgrada ostavio je dubok trag u narodnoj poeziji, a nije ostao nezabilježen ni njegov podvig za odbranu Srpstva tokom ratova sa početka prošloga vijeka. I kako to uvijek biva sa velikim ličnostima, one se najmanje cijene u svojoj sredini, pa ponekad i zaborave. A da tako ne bude sa Petrom Perunovićem nedavno su se potrudili predstavnici Matice srpske iz Danilovgrada, koji su oranizovali veče posvećeno životu i epskom talentu znamenitog guslara. O njemu je govrila prof. Milica Perišić, unuka Petra Perunovića, kao i Milan Stojović, publicista, Božo Đuranović, epski pjesnik, i narodni guslari Rade Radović i Mišo Popović.
Petar Perunović je rođen 1880. godine u Pješivcima, a prvi javni nastup kao guslar imao je 1908. pored spomenika knezu Mihailu u Beogradu u znak protesta protiv aneksije Bosne i Hercegovine. Već tada Perun je imao jasne patriotske osjećaje, čuvao ih i razvijao tokom Balkanskih i Prvog svjetskog rata.
– Kao dobrovoljac Perun je učestvovao u Balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu. Na početku Prvog svjetskog rata ranjen je u borbi na Gučevu, a parčad šrapnela raznijela su vrh njegovih gusala. Od njih se nije odvajao do kraja života i ostalo je zapisano koliko je cijenio taj instrument. Valja podsjetiti da je Perun od srbijanske vlade bio poslat u Ameriku, kako bi hrabrio Srbe sa te strane svijeta da pomognu braći u otadžbini. Njegovim trudom preko 10.000 dobrovoljaca, odnosno Srba, iz Amerike došlo je na Solunski front i učestvovalo u njegovom proboju, što je na kraju i odredilo sudbinu toga rata. Američka štampa je pisala o njegovom radu u Americi, a čak su se i hrvatski novinari divili njegovom nacionalnom zanosu koji je uz gusle znao da prenese drugima – kaže Milan Stojović.
Novinski stupci i stranice knjiga čuvaju i susret Perunov sa Nikolom Teslom, velikanom svjetske i srpske nauke. Perun je još odranije znao ko je Tesla i nije krio da bi želio da se sretne sa njim. U knjizi „Ko su Sloveni” Paja Radosavljević, profesor Univerziteta u Njujorku, prvi srpski doktor pedagogije, pominje guslara Perunovića. Ta knjiga dospjela je i u ruke Tesli, pa je tražio od Radosavljevića da ga upozna sa guslarom. Do sastanka je došlo 1916. godine. O tome je pisao Mirko Dobričanin, koje je napisao knjigu o Perunu.
– Meni je drago što vas vidim. Vi ste vojnik i guslar. Ja volim gusle i narodnu pjesmu. Imam ćirilicom štampane sve narodne Vukove pjesme i često pročitam po koju, koliko da se osvježim narodnim duhom i ne zaboravim srpski jezik. Gusle su mi ostale u dragoj uspomeni još dok sam bio dijete u Lici... – zapisao je Dobričanin Nikoline riječi Perunu. Potom je Perun uzeo gusle i zapjevao Tesli pjesmu „Stari Vujadin”.
I Perun je bio uzbuđen zbog susreta sa srpskim genijem. Dobričanin je zapisao i njegove riječi nakon tog susreta.
– Primijetio sam da sam na Teslu učinio dobar utisak. U sredini pjesme Tesla se malo zanese, a niz obraze mu potekoše suze. Mene to još više oduševi, te sam sve snažnije pjevao. Poslije svršene pjesme, Tesla ustade i snažno mi steže ruku. Tada mi reče: „Gusle su najjača sila da osvoje dušu Srbinu!” Iza pjesme „Stari Vujadin”, pjevao sam mu „Omer i Merima” i „Boj na Kumanovu”... – pričao je Perun o tom susretu.
U Danilovgradu je malo poznato da je Perun bio prvi guslar iz srpskih zemalja koji je snimio i ploču. To je uradio u Americi, a jedan od prvih primjeraka pronađen je u Teslinoj zaostavštini. Uz ploču Tesla je dobio i Perunovu pjesmu posvećenu njemu.
„Slavni Tesla, genije nauke,
Zmaj ognjeni iz junačke Like,
Od slovenske krvi i kolena,
Lički Srbin od Južnih Slovena,
Šaljem vama gusle crnogorske
I četiri ploče gramofonske,
Da se vama u samoći nađu,
Kad vam misli vasionom zađu...” – pjevao je Perun.
Valja dodati i da su se Perunove pjesme čule na Kolumbija Univerzitetu u Americi, ali i na pariskoj Sorboni.
Ostalo je zapisano da je između dva svjetska rata Perun učestvovao na sveslovenskom sokolskom sletu u Pragu. Napisao je i otpjevao pjesmu posvećenu Františeku Palackom. Potom je na njegov spomenik Perun stavio gusle kao simbol slovenske sloge i veličine.
Petar Perunović je bio i ostao idol mnogim narodnim guslarima, ali i i ostalim borcima za srpsko ujedinjenje. O njemu je pjevao i Radovan Bećirović Trebješki. Svoju pjesmu o Perunu prije nekoliko večeri u Danilovgradu govorio je i Božo Đuranović. Perun Perunović je umro 1952. godine i sahranjen je na groblju Drenovštica nedaleko od Danilovgrada. Njegova bista se nalazi u Tunjevu.
– Mladi malo znaju o našem guslaru. U Danilovgradu je skoro potpuno zaboravljen i nijedna ulica ili trg ne nosi njegovo ime. Valjalo bi to promijeniti, jer život i djelo Peruna Perunovića svijetli posebnim sjajem i trebalo bi svi štošta da učimo od njega – smatra Stojović.
I.M.