SANKT PETERBURG – BRISEL – Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je povodom afere „Panamski papiri” da nije bilo elemenata korupcije i da protivnici Rusije pokušavaju da natjeraju Moskvu na poslušnost, prenosi Rojters.
Ta agencija navodi da je šef Kremlja to kazao komentarišući procurjele dokumente iz panamske advokatske kancelarije Mosak–Fonseka.
–Naši protivnici su prije svega zabrinuti zbog jedinstva i konsolidacije ruske nacije, našeg multinacionalnog ruskog naroda. Oni pokušavaju da nas uzdrmaju iznutra, da nas učine poslušnijim –tvrdi Putin.
TAS S prenosi da je predsjednik Rusije na skupu u Sankt Peterburgu rekao i da je ponosan na prijateljstvo sa muzičarem Sergejem Rolduginom, koji se pominje u „Panamskim papirima”.
– Ponosan sam što imam takvog čovjeka među prijateljima. Ponosan sam na njega generalno. On je potrošio skoro sav novac koji je zaradio na nabavku muzičkih instrumenata u inostranstvu i donio ih u Rusiju – rekao je Putin.
Nakon objavljivanja „Panamskih papira”, neka državna tužilaštva u svijetu povela su istrage. Istovremeno, sve su glasnije i kritike, a jedna od njih glasi da je pravo pitanje ko i zašto nije na tom spisku, piše u analizi njemačkog lista „Dojče vele”.
Taj medij navodi da bi novinari rado objavili imena onih koji se pojavljuju kao vlasnici fiktivnih firmi, odnosno firmi koje se sastoje samo od jednog poštanskog sandučeta, ali nisu imali dokaze za konkretne ilegalne radnje. To je na meti kritike koja stiže od advokata, finansijskih eksperata, ali i ljudi iz medija. U stručnom magazinu „Medija” objavljeno je da se radi o “upitnim rezultatima” novinarskih istraživanja.
–Već decenijama znamo da fiktivne firme postoje. Znamo i da je Panama tipičan primjer za sjedište takvih firmi. Gdje je tu onda iznenađenje? Istinski zanimljivo pitanje je to ko nije na listi, a ne ko jeste. Gdje su velika imena iz Amerike? Da li su ta dokumenta prije objavljivanja, optimirana uklanjanjem nekih imena. – kazao je za „Dojče vele” finansijski ekspert Dirk Miler.
Njega brine i to što Međunarodni konzorcijum za istraživačko novinarstvo (ICIJ), koji je uključen u cijelu priču o „Panamskim papirima”, preko američke neprofitne organizacije Centar za javni integritet, finansira, između ostalih, i Fond za otvoreno društvo Džordža Soroša.
– Ta grupa je u prošlosti uvijek bila predmet spora zbog jednostranog izvještavanja, ali i zato što je slijedila političke interese – rekao je Miler. Organizacija novinara i sama je priznala da je filtrirala samo ona imena koja su na listi sankcija UN.
– Zašto se ciljano sortiraju određeni ljudi? Zašto se ne uzimaju u obzir svi? Zašto postoji interes da se Putin, čije se ime uopšte ne pojavljuje, dovodi u vezu sa „Panamskim papirima” – upitao je Miler.
„Dojče vele” zaključuje da je možda istinski skandal u stvari dvostruki moral međunarodne politike, koja se ne bori dovoljno odlučno protiv poreskih oaza.
(NN/B92)
Švajcarci pokrenuli istragu
Švajcarsko državno tužilaštvo saopštilo je da je pokrenulo istragu o ofšor finansijskim aktivnostima opisanim u „Panamskim papirima”.
– Odlučili smo da pokrenemo pravni proces u okviru slučaja „Panamski papiri”, ali ne možemo da kažemo ništa više – rekao je javni tužilac Olivije Žorno. Milioni dokumenata procurili su u medije iz advokatske firme Mosak–Fonseka, a materijal otkriva da pojedini njeni klijenti decenijama izbjegavaju plaćanje poreza i sankcije.
Kameron imao 30.000 funti u ofšor fondu
LONDON - Britanski premijer Dejvid Kameron priznao je da je imao 30.000 funti u ofšor fondu koji je osnovao njegov otac, a priznanje je uslijedilo nakon višednevnih pritisaka posle objavljivanja takozvanih “Panamskih papira”.
“Imali smo 5.000 jedinica u Investicionom fondu Blermor, koji smo prodali u januaru 2010. godine. Njihova vrijednost je bila oko 30.000 funti (37.000 eura), rekao je Kameron.
Panama formira komisiju
PANAMA SITI – Predsjednik Paname Huan Karlos Varela najavio je juče da će Vlada formirati nezavisnu komisiju za ispitivanje finansijske prakse te zemlje nakon što su u javnost procurile informacije panamske advokatske firme Mosak–Fonseka o imenima svjetskih lidera i poznatih osoba koje su skrivale novac u poreskim oazama.
–Panamska vlada će preko našeg ministarstva spoljnih poslova obrazovati nezavisnu komisiju sastavljenu od domaćih i međunarodnih stručnjaka da bi procijenila naše sadašnje prakse i predložila usvajanje mjera koje ćemo podijeliti sa drugim zemljama radi jačanja transparentnosti finanijskih i pravnih sistema – rekao je Varela, prenosi Rojters.
London – srce paukove mreže poreskih oaza
LONDON – Izvještaj „Panamski papiri” odškrinuo je vrata u bankarski svijet bogatih i moćnih, ali i razotkrio središnju ulogu Londona, koji je samo srce sistema poreskih oaza, ocjenjuju stručnjaci upoznati s radom londonskog Sitija, prenosi Hina. Dokumenta koja su prije nekoliko dana procurila iz panamske advokatske kancelarije pokazuju veze između Ujedinjenog Kraljevstva i više hiljada firmi koje su za sjedište odabrale britansku teritoriju zbog niskih poreza i labavog zakona. Panamski dokumenti pokazali su i kako se diskretni fondovi ulažu u britansku aktivu, posebno u vrlo spekulativno londonsko tržište nekretnina.
–London je epicentar velikog dijela sumnjivih poslova koji se događaju u svijetu –ukazuje Nikolas Sakson, autor knjige „Poreske oaze”.
On ističe da je London srce paukove mreže koja dopire do dalekih prekomorskih teritorija, ostataka imperija, poput Britanskih djevičanskih ostrva. Na tom sićušnom arhipelagu registrovano je 110.000 računa iz advokatske kancelarije Mosah–Fonseka.
–Ako je Velika Britanija sama relativno transparentna i moralna u finansijskom poslovanju, sumnjive afere ona u „podizvođenje” daje na prekomorskim teritorijama, često putem fiktivnih preduzeća – objašnjava Sakson.
Ta otkrića protivriječe nedavnim izjavama članova vlade premijera Dejvida Kamerona o borbi protiv poreskih oaza.
–Većina gradova u svijetu ne posluje sa strancima koji stižu s torbama novčanica, spremni da kupe kuće ili preduzeća. Ali London nije među njima – piše Sajmon Dženkins, uvodničar popularnog dnevnika „Ivning standard”.
Niz je razloga zbog kojih je upravo London u središtu finansijskih tokova. Ponajprije, svjetska finansijska prestonica znala je kapitalizovati baštinu britanskog carstva i njegove trgovačke aktivnosti.
Važno je i to što se engleski jezik govori u svijetu finansija. Uz to, Velika Britanija ima stabilan pravni sistem i geografski je idealno smještena između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.
Diplomatsko licemjerje
Kako je objavio „Dojče vele”, bivši britanski ambasador u Uzbekistanu Kreg Mari u izjavi novinara koji su istraživali dokumenta da će dosta materijala ostati povjerljivo vidi diplomatsko licemjerje.
Prema navodima tog lista, austrijskog ministra finansija Hansa Jerga Šelinga plaši „mnogo buke ni oko čega”. On naglašava da postojanje fiktivnih firmi ne predstavlja automatski organizovani kriminal.
Poslanik i zamjenik šefa poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu Mihael Fuhs upozorava na opasnost od ishitrenog pravljena skandala, a predsjednik njemačkog Saveza poreskih platiša Rajner Holcnagel ponavlja da posjedovanje prividne firme nije kažnjivo.
„Zidojče cajtung” neće objaviti sva dokumenta
Njemački list „Zidojče cajtung”, koji je prvi došao do takozvanih „Panamskih papira” o ofšor računima, saopštio je da neće objaviti sve fajlove.
List je juče objavio da kompletna baza od 11,5 miliona dokumenata neće biti stavljena na uvid javnosti ili službi za sprovođenje zakona.
U tekstu se napominje da vlasti imaju pravna ovlašćenja da dođu do takvih dokumenata u vezi sa licima osumnjičenim da su prekršila zakon i da u mnogim slučajevima ne postoji interes javnosti za objavljivanje detalja o ofšor poslovanju pojedinaca ili kompanija.
List sa sjedištem u Minhenu je prije više od godinu dana dobio dokumenta od izvora koji nije identifikovan i podijelio je dio materijala sa desetinama medija širom svijeta. Mediji su koordinirano objavili čitavu priču u saradnji sa Međunarodnim konzorcijumom istraživačkih novinara.