Analiza biračkog spiska za lokalne izbore u Tivtu pokazuje da je oko 100 lica godinama imalo pravo glasa, iako nisu bili crnogorski državljani, saopšteno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Kako su saopštili, većina tih lica nikada nije dobila naše državljanstvo, dok su neki od njih naknadno upisani u registar državljana i tek sada su zakonito u biračkom spisku. U tabelama koje objavljuje „Dan” navode se imena 94 lica koja su godinama imala pravo glasa iako nisu imala crnogorsko državljanstvo.
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora su pojasnili da je na osnovu biračkog spiska za tivatske izbore i dokumenata MUP-a, program za monitoring i analitiku MANS-a utvrdio da je najmanje 65 osoba imalo pravo glasa na parlamentarnim izborima 2009. i 2012. godine i na predsjedničkim izborima 2013. godine iako nijesu imali crnogorsko državljanstvo. Navode da su tek nakon predsjedničkih izbora ta lica brisana iz biračkog spiska, a i sam MUP je konstatovao da nemaju državljanstvo Crne Gore
– Na primjer, Kovačević Jovan, rođen 1919. godine u Bosni i Hercegovini, imao je pravo glasa u tri izborna ciklusa, na biračkom mjestu Donja i Gornja Lastva pod šifrom birača 597, iako nije imao državljanstvo Crne Gore. Isti je i slučaj Predojević Petra, rođenog 1932. godine u Srbiji, koji je mogao da glasa na biračkom mjestu „Tivat – Kalimanj II” pod šifrom birača 15087, Vrhovac Nade, rođene 1939. godine u Hrvatskoj, koja je mogla da glasa na biračkom mjestu „Tivat – Lamele, St. Blok 3 pod šifrom 2535, kao i Lazović Mila, rođenog 1950. godine na Kosovu, koji je mogao da glasa na biračkom mjestu „Tivat – Kalimanj II” pod šifrom 5504 – objašnjavaju u MANS-u.
Analiza je pokazala da je na parlamentarnim izborima 2009. i 2012. godine pravo glasa imalo 27 osoba koje u tom periodu nisu bile crnogorski državljani. Ta lica su naknadno dobila državljanstvo, pa se sada nalaze u tivatskom biračkom spisku.
– Jedan od takvih je primjer Špejtina Šabanija koji je crnogorsko državljanstvo dobio tek u martu 2015. godine, a imao je pravo glasa na parlamentarnim izborima 2009. i 2012. godine – ukazuju iz MANS-a.
Dokumentacija pokazuje da je Špejtin Šabani predao zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo dvije godine nakon što je upisan u birački spisak za parlamentarne izbore održane 2009. godine, odnosno 19. avgusta 2011.
– Postupak je okončan 6. marta 2015. godine, kada je Šabani dobio rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo. Špejtin Šabani je na taj način tek 2015. godine stekao uslov da zakonito bude upisan u birački spisak – naveli su iz MANS-a.
Kako su istakli, zanimljivi su i slučajevi Nikolić Olge, rođene 1963. godine i Pinjatić Nevene, rođene 1976. godine, koje su dobile otpust iz državljanstva Crne Gore, a ipak su imale pravo glasa kako na prethodnim parlamentarnim, tako i na predsjedničkim izborima.
– Za svaki od ovih slučajeva MANS je dobio dokumentaciju MUP-a koja nesporno potvrđuje da je oko 100 lica iz tivatskog biračkog spiska godinama imalo pravo glasa, iako nijesu dobili crnogorsko državljanstvo – naglašavaju u MANS-u.
Poručili su da kada tivatski birački spisak posmatramo kao uzorak centralnog biračkog spiska Crne Gore, onda se može očekivati da na nivou države ima bar 5.000 birača bez državljanstva koji su na prethodnim izborima imali pravo glasa.
– To pokazuje da je ovaj, samo jedan od oblika manipulacije biračkim spiskom, mogao znatno da utiče na izborni rezultat, posebno na predsjedničkim izborima, gdje je razlika između kandidata bila samo nekoliko hiljada glasova. Ovakvo stanje u biračkom spisku sigurno ne doprinosi povećanju povjerenja u izborni proces i MANS poziva sve nadležne institucije da konačno primijene novi zakon i utvrde odgovornost za masovne zloupotrebe o kojima postoje konkretni dokazi – zporučuju iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora.
Projekat: „Pošteni izbori slobodni od korupcije”, finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a implementira ga Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Mišljenja i stavovi iznijeti u ovom dokumentu ne mogu se ni na koji način smatrati stavovima Evropske unije.
Priredio M.V.