Tržišna inspekcija je u toku prošle godine pronašla 237.680 komada opasnih proizvoda, od čega 3.066 sa ozbiljnim rizikom po zdravlje ljudi. Inspektori su u prodajnim objektima zatekli čak 135 vrsta opasnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom po zdravlje ljudi, među kojima su i oprema za djecu, u vidu odjeće, kreveta, svjetiljki...
Na tržištu je bilo 3.066 komada plastičnih stolica, električnih kvarcnih grijalica, prenosnih dječjih svjetiljki, hodalica za bebe, dječje odjeće, detektora napona, fenova za kosu, opreme za plivanje – plutajućih pomagala, te naočara za sunce, svijetlećih lanaca, električnih svjetiljki opšte namjene, električnih bušilica, dječjih kreveta. Inspektori su našli i 127 vrsta opasnih proizvoda koji ne predstavljaju ozbiljan rizik, u količini od 234.614 komada (tekstil, fen za kosu, punjač za baterije, obična sijalica sa užarenim vlaknom, kaciga za bicikliste, dječja kolica, električna svjetiljka opšte namjene, obuća, kristalno staklo, električne bušilice, ogradice za djecu).
– Privrednim subjektima je naloženo povlačenje robe iz prometa i trajno zabranjen promet opasnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom za 135 vrsta opasnih proizvoda u količini od 3.066 komada, dok je promet proizvoda koji ne predstavljaju ozbiljan rizik privremeno zabranjen – piše u izvještaju ove inspekcije.
Navode da je za 44 vrste proizvoda u količini od 1.599 komada naložena mjera opoziva proizvoda od potrošača.
– Kao kontakt tačka Regionalne mreže za razmjenu informacija o opasnim proizvodima koji predstavljaju rizik, Tržišna inspekcija je razmjenjivala informacije o opasnim proizvodima sa zemljama u regionu (Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija, Kosovo). U izvještajnoj godini kontakt tačka je kroz ovaj sistem proslijedila notifikacije za 70 nađenih opasnih proizvoda na tržištu Crne Gore, dok je iz zemalja regiona primila notifikacije za 73 proizvoda – navode u Tržišnoj inspekciji.
Inspektori su na tržištu našli 1.133 komada dječije odjeće sa ozbiljnim rizikom, ali je čak 839 takvih proizvoda u međuvremenu prodato. Našli su i dva plutajuća pomagala, dvije hodalice za bebe (prodato 10 komada), 220 prenosnih dječijih svetiljki (prodate 242). Na tršištu su nađena i dva nebezbjedna dječija kreveta (tri prodata), te 18 ogradica za djecu (prodato 45), kao i pet dječijih kolica. Inspektori su naložili opoziv 1.599 proizvoda.
Govoreći o opasnosti proizoda namijenjenih djeci, pedijatar Nebojša Kavarić upozorava da je djeci neophodno kupovati ono što je prilagođeno njihovom uzrastu. On je apelovao da se djeci kupuju sertifikovane igračke i proizvodi.
– Veoma je važno da se djeci, posebno u uzrastu do tri godine, daju igračke koje su prilagođene njihovom uzrastu, koje ne mogu dovesti do povreda i gušenja. Svjedoci smo da nesreće kod djece najčešće nastaju do treće godine i nevjerovatno je šta su sve djeca u stanju da progutaju. Neohodno je da roditelji kupuju sertifikovane igračke, koje ne moraju biti skupe, ali sa deklaracijom i prilagođene uzrastu – kazao je za „Dan” dr Kavarić.
Poručuje da roditelji moraju više pažnje da poklanjaju djeci, posebno do treće godine
Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji navodi da zbog ekonomske situacije veliki broj roditelja nije u prilici da kupuje kvalitetnije proizvode, pa kupuju jeftinije koji mogu prouzorkovati razne probleme. – Ne znam da li se u međuvremenu mijenjala zakonska regulativa, ali do prije godinu-dvije kao štetne sastojke nije prepoznavala ono što se u zemaljama Evropske unije nije tolerisalo. Toga na Zapadu nije moglo biti u igračkama i opremi za djecu. Mislim da će to svakako biti jedna od stvari koju ćemo regulisati na putu ka EU, ali treba kontrolisati sve ono što se uveze, a ne samo šta se nađe na tržištu – izjavila je za „Dan” Mihailović.
Direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević (CEZAP) ocjenjuje za „Dan” da bi sukcesivno trebalo objavljivati rezultate kontrole kako bi potrošači znali šta se događa. Ona smatra da bi inspekcije trebalo da obavijeste javnost kada konstatuju neku nepravilnost, te da tada jasno kažu kako su i jesu li kažnjena lica kod kojih je to utvrđeno.
– To onda utiče kako na one koji su kažnjeni, tako i na potencijalne prekršioce zakona. Mislim da je bolje znati o čemu se radi, nego godišnje objavljivati koliko je nebezbjednih proizvoda bilo na tržištu – ocijenila je ona.
A.T.
Potrebna opsežna kontrola
Olga Nikčević iz CEZAP-a smatra da bi kazne trebalo da budu oštrije kada se radi o bilo kakvoj neispravnosti proizvoda, posebno hrane.
– Ako su zakonima propisane niske kazne, onda zakon treba mijenjati. Treba djelovati i mijenjati zakon ukoliko nije adekvatan, kako bi se spriječilo ponavljanje grešaka. Kod nas je veliki procenat uvoza, oko 80 odsto. Treba kontrolisati robu na uvozu, kao i onu koja se proizvodi kod nas. treba kontrolisati svu robu prije nego dođe do potrošača. – rekla je Nikčević.