Agencija za sprečavanje korupcije (ranije Komisija za sprečavanje sukoba interesa) nije pokretala prekršajne postupke protiv četiri glavna inspektora Uprave za inspekcijske poslove, iako nikada nijesu prijavili svoje prihode i imovinu, a to su obavezni da rade jer su javni funkcioneri. Riječ je o glavnim inspektorima za javne nabavke, stanovanje i zaštitu prostora, građevinarstvo i vodoprivredu Hivzu Kajeviću, Hajradinu Osmanoviću, Anici Vojvodić i Miodragu Raduloviću.
U Agenciji kažu da Kajevića, Osmanovića, Vojvodićevu i Radulovića do sada nijesu evidentirali kao javne funkcionere.
– Uvidom u evidenciju Agencije utvrđeno je da imenovani u prethodnom periodu nijesu bili evidentirani kao javni funkcioneri, pa shodno tome nije bilo pokrenutih postupaka protiv njih. Podsjećamo da je u toku dostavljanje izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera za prethodnu godinu i da je zakonski rok za njihovo dostavljanje 31. mart, nakon čega će biti moguće utvrditi eventualno kršenje odredbi Zakona o sprečavanju korupcije u slučaju neispunjavanja ove obaveze – navodi se u odgovorima direktora Agencije Sretena Radonjića na pitanja „Dana”.
Nejasno je na koji način Kajević, Osmanović, Vojvodić i Radulović nijesu bili evidentirani kao javni funkcioneri kod tijela nadležnog za sprečavanje korupcije i sukob interesa, imajući u vidu da se njihova imena nalaze na spisku svih javnih funkcionera uposlenih u Upravi za inspekcijske poslove. Dokument u kojem je to navedeno objavljen je na sajtu Uprave za inspekcijske poslove. Pritom, izvještaje o prihodima i imovini uredno je godinama unazad prijavljivalo svih ostalih 16 glavnih inspektora u Upravi, kao i direktor Božidar Vuksanović i četiri njegova pomoćnika.
Zakonom o sprečavanju korupcije definisano je da je javni funkcioner dužan da u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju podnese Agenciji izvještaj o svojoj imovini i prihodima, kao i o imovini i prihodima bračnog i vanbračnog supružnika i djece ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu, prema stanju na dan izbora, imenovanja, odnosno postavljenja.
– U toku vršenja javne funkcije, javni funkcioner podnosi izvještaj jednom godišnje, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, u slučaju promjena iz izvještaja koje se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene – precizirano je zakonom.
Javni funkcioner je dužan da izvještaj dostavi u roku od 30 dana u slučaju prestanka javne funkcije.
Za funkcionere koji u toku vršenja javne funkcije ne podnesu izvještaje o prihodima i imovini, predviđene su novčane kazne u rasponu od 500 do 2.000 eura.
Prema podacima objavljenim na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, zarade javnih funkcionera zaposlenih u Upravi za inspekcijske poslove kreću se od 645 do 1.100 eura. Najveću zaradu ima direktor Uprave Božidar Vuksanović, koji na toj poziciji zarađuje 1.100 eura. Njegov pomoćnik, koji rukovodi Sektorom za zaštitu i bezbjednost zdravlja ljudi, životinja, bilja i šuma, Spaso Popović u 2014. godini zarađivao je 790 eura, a u njegovom imovinskom kartonu piše da mu je funkcija prestala u avgustu. Pomoćnik direktora za zaštitu tržišta i ekonomije, igara na sreću i javne nabavke Rada Marković zarađivala je 871 euro, šef Sektora za zaštitu životne sredine i prostora Biljana Jakić 808 eura. Pomoćnik direktora za pravne poslove u oblasti inspekcijskog nadzora, planiranja, ljudskih resursa i informacionih tehnologija Zoran Magdelinić zarađivao je 761 euro.
U Upravi su zaposleni i Nada Đurđić, glavna tržišna inspektorka, kojoj je plata prema poslednjem objavljenom kartonu iznosila 742 eura. Željko Mićović na čelu je Odsjeka za inspekciju za usluge informacionog društva, gdje zarađuje 645 eura. Mladen Koljenšić rukovodi Odsjekom za inspekciju za elektronske komunikacije i poštansku djelatnosti, a plata mu je 675 eura. Glavni metrološki inspektor je Sreten Tošić, koji zarađuje 660 eura, a Angelina Međedović je glavna inspektorka rada, a mjesečna plata joj iznosi 740 eura.
Svetlana Šljivančanin je glavna turistička inspektorka, za šta zarađuje 651 euro. Blagota Novosel na poziciji glavnog elektroenergetskog i termoenergetskog inspektora zarađuje 730 eura, a njegov kolega Goran Vušović, šef Odsjeka za geološku inspekciju 660.
Glavni inspektor za igre na sreću je Miodrag Stojanović, koji zarađuje 742 eura. Šef Odsjeka za zdravstveno-sanitarnu inspekciju je Višnja Orban, koja mjesečno zarađuje 706 eura. Na čelu odsjeka za veterinarsku i fitosanitarnu inspekciju su Mirjana Drašković i Radojka Šćepanović, koje zarađuju 723, odnosno 656 eura.
Dragana Kandić Perović na čelu je odsjeka za poljoprivrednu inspekciju i inspekcije morskog ribarstva gdje prihoduje 694 eura, dok Alija Bralić, kao glavni inspektor šumarstva, lovstva i zaštite bilja zarađuje 650.
Glavni urbanistički inspektor Željka Vranić prima 690 eura, a glavna ekološka inspektorka Veselinka Zarubica 676.
A.T.
Nijesu znali za obavezu prijavljivanja imovine
Glavni inspektor za zaštitu prostora i stanovanje Hajradin Osmanović kazao je za „Dan” da je sa obavezom dostavljanja izvještaja o prihodima i imovini upoznat u februaru ove godine.
– Ista je definisana zakonom, kao i rok za podnošenje, a to je do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Imajući u vidu ovu činjenicu, kao glavni inspektor ću svakako u zakonskom roku ispuniti zakonsku obavezu – kazao je Osmanović, koji je glavni inspektor od 2011. godine.
Anica Vojvodić je pojasnila da je prvo bila inspektor građevinarstva, te da je tek 2013. izabrana za glavnog inspektora. Ona je kazala da će predati izvještaj za 2014. godinu.
– Moje imovno stanje se nije mijenjalo od 1997, što ćete vidjeti u mom kartonu – kazala je Vojvodićeva.
Glavni inspektor za javne nabavke Hivzo Kajević je rekao da su od Uprave dobili nalog da predaju izvještaje o prihodima i imovini, te da im je ukazano da je to sada obaveza i za inspektore.
– Iskren da budem, ja nijesam ni znao da imam obavezu to da radim. Prvo nijesam ni znao da sam javni funkcioner, ne bira me Skupština, ni Vlada, pojma nijesam imao. To mi ne bi bio problem da sam znao. Nemam neku imovinu da bih je krio, nego nijesam znao – istakao je Kajević.
Glavni inspektor Miodrag Radulović poručio nam je da sve informacije tražimo od pi-ar službe, te da kao odgovor stavimo ono što smo dobili od portparola.
– Obaveza dostavljanja pomenutog izvještaja definisana je zakonom, kao i rok za podnošenje istog, a to je do 31. mart tekuće za prethodnu godinu. Imajući u vidu ovu činjenicu, glavni inspektori će svoje obaveze ispuniti do naznačenog datuma – kazali su iz službe za odnose s javnošću.