Prema podacima Monstata, u 33.868 crnogorskih porodica sa roditeljima žive njihova djeca koja su starija od 25 godina, što prema ocjeni sagovornika „Dana” govori o ekonomskoj nemoći mladih da se u potpunosti osamostale. Prema podacima sa popisa, u našoj državi je 140.000 građana od 25 do 40 godina, a procjene su da oko 40.000 njih i dalje živi sa ocem i majkom.
U 18.328 porodica mladi stariji od 25 godina žive sa roditeljima koji su vjenčani ili žive u vanbračnoj zajednici. Mladi stariji od 25 godina žive u 2.453 porodice sa samohranim ocem, dok je na drugoj strani 13.000 familija u kojima samohrana majka živi sa potomcima navedenog uzrasta.
Sagovornici „Dana” smatraju da život sa roditeljima nije nešto što omladina u Crnoj Gori sama bira kao „stil života”, već su jednostavno primorani na to.
Slična situacija je i sa državama u regionu pošto u Srbiji prema podacima istraživanja „Položaj i potrebe mladih u Srbiji”, koje je sprovelo Ministarstvo omladine i sporta, čak 70 odsto mladih u toj zemlji živi sa roditeljima i poslije 25. godine. Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju tek u 32. godini, šest godina kasnije od prosječnog stanovnika EU.
Istraživanja Ujedinjenih nacija za Crnu Goru pokazuju da zaposlene mlade osobe rjeđe žive sa roditeljima, odnosno češće žive odvojeno od njih, dok obrnuto važi za trenutno nezaposlene i učenike, odnosno studente. Takođe, sa zaposlenjem dolazi i do finansijske nezavisnosti mladih, pa tako manji broj zaposlenih mladih izdržavaju roditelji ili im pružaju finansijsku pomoć u poređenju sa nezaposlenima i mladima koji su još uvijek u sistemu formalnog obrazovanja porodica u Crnoj Gori sa roditeljima žive mladi stariji od 25 godina.
U istraživanju UN navodi se da sa roditeljima živi i 53 odsto mladih koji su zaposleni, dok 45 procenata živi odvojeno od njih. Preko 67 odsto nezaposlenih mladih izdržavaju roditelji, dok je 32 posto izjavilo da se sami staraju o sebi. Da nekad ni zaposlenje ne garantuje mogućnost samostalnog života pokazuje podatak da 7,3 odsto zaposlene omladine izdržavaju otac i majka, samostalno – ali uz pomoć roditelja živi 39 odsto mladih, a bez bilo čije pomoći 52 odsto zaposlenih.
Univerzitetski profesor antropolog Lidija Vujačić ocjenjuje za „Dan” da nam nije potrebna statistika da vidimo da veliki broj mladih i dalje živi u ,,porodičnom gnijezdu“, što je indikativno i može se analizirati sa više socio-ekonomskih i kulturoloških aspekata.
– Kao prvo, ekonomski loša situaciju u društvu, generalno, mladima smanjuje mogućnost da sebi obezbijede posebnu stambenu jedinicu i žive samostalno, odnosno kvalitetno od svoga rada. Iz prostog razloga što je izuzetno veliki broj mladih ljudi kod nas nezaposlen ili su im primanja nedovoljna da rentiraju ili kupe stan, imajući u vidu nepovoljne uslove kredita, rokove otplata, nesigurnost radnog mjesta koje bi bilo pokriće za kredit i slično. Drugo, mladi se danas sve duže školuju pa se ,,simbolička“ tj. produžena mladost ili, bolje reći, ekonomska zavisnost od roditelja donekle podrazumijeva, jer dok god se školuju, po domaćim tradicijskim kriterijumima, nijesu odrasli ljudi – smatra Vujačićeva.
Ona navodi da mladi odgađaju samostalni život sa partnerom, odnosno partnerkom i sve kasnije ulaze u brak.
–Takođe, naslijeđeni tradicionalni, patrijarhalni kulturni obrasci idu naruku mladim ljudima da produže (ne)voljno djetinjstvo, mladost i, kakvu takvu, ušuškanost u toplini porodičnog doma i srodničkih veza koje nude, makar osovnu egzistencijalnu stabilnost. Iako je zdrava vezanost i egzistencijalna podrška bliskih ljudi korisna, katkad i neophodna, pretjerano oslanjanje na članove porodice i nepovjerenje u sopstvene kapacitete ne vodi napretku, već dugom kaskanju u mjestu – istakla je Vujačićeva.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić kaže za „Dan” da broj mladih strijih od 25 godina koji ostaju da žive sa roditeljima ne iznenađuje, već govori da njihov ekonomski položaj ne dozvoljava da se u potpunosti osamostale i formiraju porodicu.
– Poznato je da je broj mladih koji se zapošljava nakon pripravničkog staža mali i sa primanjima koja nisu dovoljna za samostalan život, pa je ovaj podatak potpuno razumljiv. Dovoljno je pogledati prosječnu platu tih mladih ljudi, koji u toj životnoj dobi imaju najviše potreba za trošenjem, koliko je moguće ići ka osamostaljenju. Mogućnost dobijanja kredita vezana je za stalna zaposlenja, a to je rijedak slučaj – istakao je Lekić.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) i član skupštinskog Odbora za rad Radosav Nišavić izjavio je za „Dan” da iako smo mi takvo društvo gdje se njegovala tradicija zajedničke porodice, danas mladi sa roditeljima ostaju ne zato što to žele, već zato što moraju.
– Omladina bi sigurno više voljela da živi sama, da formira svoju porodicu, ali loša ekonomsko-socijalna situacija je učinila svoje da mladi ne mogu da žive samostalno – istakao je Nišavić.
On ocjenjuje da danas uglavnom sa roditeljima žive samci.M.S.
Bez posla 9.800 visokoškolaca
Prema poslednjim zvaničnim podacima, u Crnoj Gori je nezaposleno oko 43.000 građana, a od tog broja 9.861 lice je sa visokom stručnom spremom. U Ministarstvu rada i socijalnog staranja navode da stanje na tržištu rada visokoškolaca, u osnovi opredjeljuje obim i struktura ponude, tražnje i zapošljavanja kod desetak grupa zanimanja koja čine 76,77 odsto ukupnog broja nezaposlenih visokoškolaca.