LjUBLjANA- Slovenija u obrazovanje ulaže šest odsto BDP, ima oko 28 odsto visokoobrazovanih, a Univerzitet u Ljubljani se nalazi među tri odsto najboljih na svijetu, ali doktorske studije se plaćaju, pa mladi radije apliciraju za stipendije u svijetu kuda odlaze po dodatno znanje i zvanje, kaže u intervjuu Tanjugu rektor tog univerziteta Ivan Svetlik.
Rangiranje u svijetu, objašnjava, jeste pokazatelj i sve te liste se gledaju i vrednuju, a to što je ljubljanski univerzitet među tri odsto najboljih znači da je između 200. ili 300. mesta u Evropi.
„To nije baš ono što smo željeli, tako da nastojimo da budemo bolji u narednom periodu”, kaže rektor i dodaje da je teško „upasti” na Šangajsku i bilo koju drugu listu, jer se svi takmiče kako bi bili bolji od konkurencije.
Uvijek se prati da li su svi indikatori dosta dobro realizovani iz godine u godinu, kaže Svetlik, a na pitanje koliko je teško održati se na takvoj listi i pomaći na lestvici, rektor odgovara da je teško, jer je neophodno da se svake godine objavljuju radovi u najboljim časopisima, održava internacionalizacija na visokom nivou...
Rektor kao dobar pokazatelj navodi da već godinama raste procenat srednjoškolaca koji se opredjeljuju da nastave svoje obrazovanje i da sada dvije trećine generacije upisuje fakultet.
„Taj procenat srednjoškolaca se povećava i mislim da se nekako stabilizovao tokom godina. To naravno pruža mogućnost da se poboljša obrazovna struktura, tako da Slovenija ima blizu 40 odsto visokoobrazovanih u mlađoj generaciji. Taj procenat je niži u sveukupnoj populaciji, jer stariji nisu u tako velikom broju nastavljali školovanje”, rekao je Svetlik.
Većem broju visokoobrazovanih doprinosi i to što Slovenija dosta ulaže u nauku i obrazovanje, i to šest odsto BDP.
Svetlik smatra da je tih šest odsto za sada dovoljno, ali dodaje da je u planu da se taj procenat poveća. Problem je, smatra to što se u visoko obrazovanje ulaže manje nego u osnovno i srednje.
„To je i bila jedna kritika sistemu Slovenije od strane OECD, a mi se zalažemo da taj procenat za visokoobrazovanje bude veći”, ukazuje.
Zapošljavanje studenta nakon završetka osnovnih studija u Sloveniji je u dosta visokom procentu, čak 75 odsto njih nalazi posao, a rektor očekuje da će sa poboljšanjem ekonomske situacije taj procenat biti još viši.
Naglašava da tehnički profili i inženjeri brže dolaze do posla, ali da to nije „zakon” i da sve zavisi od područja u kojem diplomac traži posao i kakva je potreba za određenim profilom u određenom trenutku.
Rektor se osvrnuo i bolonjsku reformu u visokom obrazovanju i rekao da i u Sloveniji još ima onih koji su protiv nje i onih kojih su njome oduševljeni, te smatra da ona kao što ima prednosti, ima i mane.
„Bolonja ima nekih pozitivnih stvari kao što je otvaranje obrazovnog sistema, veće su mogućnosti za razmjenu studenata, tako da imamo više studenata koji idu na druge univerzitete i onih koji dolaze kod naš. To je pozitivna promjena, a s druge strane mi smo očekivali da će Bolonja donijeti i neko skraćenje studija, a to se ustvari nije desilo”, objašnjava Svetlik.
Kaže i da se dosta očekivalo od Bolonje kada je riječ o novim pedagoškim metodama rada, ali i od same aktivnosti studenata na predavanjima.
„To se naravno dešava, ali ide polako, jer treba i profesori da nauče nove pristupe, a to ide sa promjenom generacije više nego sa promenom sistema”, poručuje.
Upitan koliko studenata nastavlja studije u inostranstvu, Svetlik kaže da se za to uglavnom odlučuju oni koji bi doktorske studije da nastave van granica Slovenije i da je to zbog toga što se one u Sloveniji plaćaju.
Kaže da je to slaba tačka slovečačkog obrazovnog sistema i da će donijeti mjere koje će to promijeniti, pa moguće i da će školarine za taj nivo obrazovanja biti smanjene ili ukinute.
(Tanjug)