U Crnoj Gori registrovano je 60 partija, od kojih je 47 aktivno, a procenat izdvajanja iz budžeta Crne Gore za stranke je veći od onih u regionu ili zemljama EU, istakao je viši pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Boris Marić. On je juče na konferenciji za novinare saopštio da je u protekle tri godine partijama u Crnoj Gori dodijeljeno 11.768.621 eura na nacionalnom nivou.
– Jedan poslanik građane Crne Gore je koštao prosječno 64.556 eura godišnje – saopštio je Marić.
On se osvrnuo i na izdvajanja opština, ukazujući na njihovu neravnomjernost i nerijetko loše planiranje u odnosu na realizaciju u pojedinim lokalnim sredinama.
– Na primjer, imate opštinu Cetinje koja svake godine planira oko 50.000 eura za partije, a isplaćivala je u nekim godinama manje od 3.000 eura. Ili opštinu Budva koja je planirala oko 150.000 eura godišnje, a isplaćivala manje od 6.000 eura jedne godine ili oko 35.000 druge. Primjer dobrog planiranja i realizacije budžeta u ovom dijelu su, recimo, opštine Andrijevica ili Kotor – rekao je Marić.
On je naglasio da u okviru sredstva koja je CGO analizirao u dijelu finansiranja političkih partija nijesu uključena ona koja se opredjeljuju za izborne kampanje, a koja za redovne parlamentarne izbore u ovoj godini iznose 1 929.731,85 eura.
– Sredstva za rad političkih partija, iako predstavljaju dosta visoko odvajanje iz budžeta, imaju svoje opravdanje, jer razvoj parlamentarne demokratije podrazumijeva efikasan i profesionalan rad partija i predstavničkih tijela na lokalnom i državnom nivou, a drugo je pitanje načina i efekata trošenja tih sredstava – ocijenio je Marić.
Direktor CGO Daliborka Uljarević je navela da pitanje transparentnosti javnih finansija još predstavlja izazov, jer kao društvo i državni sistem nijesmo došli do jasnih kriterijuma i obaveza državnih organa koji bi garantovali uvođenje reda u javnu potrošnju. Posledica toga je, kako je ukazala, naglašeno selektivno i diskreciono odlučivanje o dodjeli sredstava nevladinim organizacija, od čega najviše štete imaju one NVO koje rade u skladu sa procedurama.
– Takođe, imamo izdašno finansiranje političkih subjekata nad kojim nije uspostavljena neophodna kontrola, ali i tendencioznu i nepravednu raspodjelu sredstava medijima koja direktno narušava odnose na medijskom tržištu – istakla je Uljarevićeva.
Prema njenom sudu, otvara se i pitanje da li su državi Crnoj Gori zaista potrebne nevladine organizacije.
– Čvrsto vjerujem da jesu i da upravo rad nevladinih organizacija može značajno doprinijeti da se preveniraju, ograniče ili, gdje je to moguće, spriječe političke manipulacije i zloupotrebe. To nije lako, a svjedoci smo da pored ovih finansijskih „zakidanja”, nerijetko imamo i prljave kampanje protiv aktivista NVO sektora, koje vode različite političke strukture i sa njima povezani subjekti. Ali, isto tako svjedoci smo da istinski, aktivni i principijelni dio sektora uspijeva ne samo da preživi nego i da ojača suprotno namjeri onih koji su svjesno uskraćivali sredstva najaktivnijim nevladinim organizacijama i vodili medijske i druge kampanje protiv tih nevladnih organizacija – zaključila je Uljarevićeva.M.V.
Neodgovorni prema novcu građana
Izvršni direktor Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) Ana Novaković rekla je da kada su u pitanju nevladine organizacije aktuelni model finansiranja projekata NVO iz državnog budžeta ima dvije posledice – urušavanje nevladinog sektora i neodgovoran odnos Vlade prema sredstvima poreskih obveznika.
– Prva posledica nastaje zato što se projekti nevladinog sektora godinama unazad finansiraju uz grubo kršenje zakona koji uređuju ovu oblast. Drugi je problem kako se taj novac opredjeljuje. A opredjeljuje se po principu svima po malo. Projekti se podržavaju u iznosima koji obesmišljavaju mogućnost realizacije kvalitetnih ideja i ti projekti nijesu u većini slučajeva u vezi sa javnim politikama. Vjerujem da ovakav pristup nijedan građanin ne bi podržao i da je ovo slika neodgovornog odnosa Vlade prema njihovim sredstvima – ocijenila je Novakovićeva.