Crna Gora je po pitanju slobode finansijskog poslovanja pretežno neslobodna i praktično je na samom rubu represivne ocjene, ocijenila je Nataša Srdoč, ekspert Heritedž fondacije i autor Indeksa ekonomskih sloboda za 2016. godinu. Ona je podsjetila da je na listi 178 zemalja prema Indeksu ekonomskih sloboda za 2016. godinu Crna Gora na 65. mjestu.
Srdoč je u razgovoru za „Dan” objasnila da je Indeks ekonomske slobode, koji zajednički izdaju Heritedž fondacija i list „Vol strit džurnal”, predstavljen u partnerstvu sa Adrijatik institutom za javnu politiku i Međunarodnim liderskim samitom.
– Prema Indeksu ekonomske slobode 2016, Crna Gora je poboljšala svoju ocjenu za 0,2 boda u odnosu na prošlu godinu. Poboljšanja u slobodi ulaganja, državnoj potrošnji i monetarnoj slobodi prevagnula su u odnosu na pogoršanja u radnoj slobodi, slobodi od korupcije, fiskalnoj slobodi i poslovnoj slobodi – saopštila je Srdoč.
Ona je naglasila da se Crna Gora time pomjerila u svjetskom poretku za jedno mjesto, sa 66. na 65. mjesto od ukupno 178 ocijenjenih zemalja. Ipak, kako je istakla, Crna Gora je u Evropi ostala na 31. mjestu od ukupno 44 ocijenjene zemlje.
– Crna Gora ima treću po redu najvišu ocjenu fiskalne slobode u Evropi, odmah iza Kosova i Makedonije. Crna Gora ima visoke ocjene „slobodne ekonomije” u području fiskalne slobode, trgovinske slobode i monetarne slobode. Poslovna sloboda, radna sloboda i sloboda ulaganja ocijenjene su „pretežno slobodnim” – kazala je Srdoč.
Ona je navela da si slaba zaštita vlasničkih prava, široko rasprostranjena korupcija, značajan uticaj organizovanog kriminala na javni i privatni sektor, pranje novca i politizacija pravosuđa ogromni problemi s kojima se građani Crne Gore moraju suočiti. Srdoč je ukazala da će ti problemi kočiti napredak Crne Gore u ostvarivanju većih ekonomskih sloboda, većeg ekonomskog rasta, veće zaposlenosti, višeg BDP-a po glavi stanovnika, odnosno ostvarivanja višeg životnog standarda svih građana.
– S državnom potrošnjom, koja iznosi 44,8 odsto domaćeg proizvoda, javnim dugom koji premašuje 50 odsto BDP-a i neuspješnim državnim preduzećima koja nastavljaju opterećivati državni budžet, državna potrošnja i dalje je okarakterisana represivnom ocjenom – navela je Srdoč.
Kako je navela, svih deset kategorija ekonomske slobode su u domenu državne politike i zakonodavnim okvirom i javnom politikom mogu se postaviti temelji za povećanje ekonomske slobode građana. Te kategorije su, rekla je ona, zaštita vlasničkih prava, uspostavljanje nezavisnog pravosuđa i vladavine prava, iskorjenjivanje korupciju, smanjenja poreskih tereta na račun građana, smanjenje državne potrošnje, ostvarivanje nesmetane registracije, poslovanja i zatvaranja poduzeća, te sloboda za zaposlene i poslodavce da ugovaraju uslove rada.
– Tu su i održavanje stabilnosti cijena kroz nisku inflaciju, eliminisanje carinskih barijera, ulaganja u sve sektore domaćim i stranim ulagačima bez prepreka i veća konkurentnost finansijskog sektora i podsticanje razvoja tržišta kapitala. Pretpostavka za ostvarivanje uspjeha u svakoj od navedenih mjera je vladavina prava – ocijenila je Srdoč.M.V.
Niko ne smije biti iznad zakona
Po ocjeni Nataše Srdoč, u Crnoj Gori zakoni treba da važe za sve građane i nijedan pojedinac ne bi smio da bude iznad zakona.
Ne smiju se davati povoljnosti bilo kom pojedincu, odnosno vlasniku ili vlasnicima kompanija. Pokušaj korupcije se mora strogo kažnjavati. Crna Gora treba da stvori uslove napretka za sve građane – rekla je Srdoč.