Kad je izgledalo da će, ipak nepotpuno, prvo izdanje knjige, pjesme Radovana Bećirovića o pogibiji kralja Aleksandra Karađorđevića, koje sam našao kod Bećirovićevih unuka, biti i jedini primjerak, javila mi se Slobodanka - Nada Pavićević, rođena Tmušić, iz Podgorice, i kazala da ona posjeduje cjelovito očuvani primjerak prvog izdanja ove knjige, koju je autor, te daleke 1935. godine poklonio njenom djedu po majci Milosavu Antovom Radoviću iz pivskog sela Borkovići.
Tako sam definitivno mogao da pravim poređenja i zaključujem kakve je sve mijene doživljavala ova pjesma u vijeku u kojem su je zabranjivali i pokušavali gurnuti u ponor zaborava, i nju i autora i onoga o kome je pjevao. To je evidentno već od prvih stihova, od same Posvete, jer se, pored 16 stihova iz originalne, prve verzije, koje je Bećirović posvetio svojoj pomrloj djeci (pored četvoro koje je izgubio do 1935. godine, odnosno do nastanka pjesme, on će dvije-tri godine kasnije na isti način izgubiti još dvoje djece), u jednoj verziji koja je do ovih dana doprla „s koljena na koljeno”, pojavljuje još osam novih stihova za koje bi i najbolji poznavalac Bećirovićeve poezije teško posumnjao da i to nije njegova pjesnička umotvorina. Bećirović je očigledno bio veoma dobro obaviješten o svemu šta se i kako odigravalo, od priprema za kraljev put u Francusku, samog puta, onoga što se zbilo na marseljskom pločniku, do povratka mrtvog suverena i ceremonije njegove sahrane na Oplencu.
Nema podataka da je Bećirović, eventualno, prisustvovao sahrani kralja Aleksandra. Zato se s velikom dozom vjerovatnoće može pretpostaviti da je tada tridesetšestogodišnjem siromašnom, samoukom mlinaru iz nevidboga Bijele, kod Šavnika, nekako došlo do ruku jedno specijalno izdanje „Politike” pod naslovom „Deveti oktobar 1934” posvećeno atentatu u Marselju (autor je Milan S. Šantić), koje se pojavilo nekoliko dana nakon sahrane. Riječ je o brošuri velikog formata (pola strane „Politike”) u kojoj je na stotinak strana tekstom i sa više od devedeset fotografija i ilustracija detaljno opisan i predstavljen taj događaj.
U namjeri da ode u posjetu Francuskoj, kralja Aleksandra nijesu zaustavile ni pokolebale čak ni vrlo pouzdane dojave da se sprema atentat na njega. Na opasnost od atentata, kralja je, pored ostalih, upozorio i tadašnji mitropolit crnogorsko-primorski Gavrilo Dožić, dan prije nego što se u Zelenici ukrcao na razarač „Dubrovnik” i otisnuo put Francuske, ali on za sve to nije mario, jer je smatrao da su ciljevi za koje se bori i žrtvuje iznad ništavnosti života jednog čovjeka, makar on bio i krunisana glava.
Radovan Bećirović, poput starih majstora deseteračkog stvaralaštva, ovdje u priču „uvodi” i sveznajuću i svevidu vilu koja s planine Čakora doziva i upozorava kralja Aleksandra:
Nemoj, kralju, ići preko mora,
Nemoj ići, nemoj poginuti,
Nemoj svoju glavu otkinuti.
Tuđa zemlja kalauza nema –
Tamo ti se pogibija sprema...B.S.

Knjiga uz „Dan”

„Tuđa zemlja kalauza nema” je nova knjiga koja se može kupiti uz „Dan” na svim prodajnim mjestima štampe. Cijena knjige je 4.99 eura.