Raskoli u parlamentarnim političkim subjektima i zakonska rješenja po kojima mandatima gazduju poslanici a ne partije doveli su do toga da se trenutni sastav Skupštine Crne Gore drastično razlikuje od onog koji je konstituisan prije manje od četiri godine na izborima. Danas su u parlamentu zastupljene i četiri partije koje nijesu ni učestvovale na izborima 2012, dok je dobar dio poslanika promijenio stranku i poslanički klub.
Što se tiče aktuelnog saziva Skupštine, prekompozicija u poslaničkim klupama krenula je od Novice Stanića. On je došao u sukob sa čelnicima Nove srpske demokratije zbog lokalnih izbora u Pljevljima. Odlučio je da napusti stranku i formira Pokret za Pljevlja, politički subjekt lokalnog karaktera, zadržavajući mandat i nastavljajući da djeluje kao samostalni poslanik. Potom je došlo do raskola i u Socijalističkoj narodnoj partiji, koju su, zbog neslaganja sa politikom vrha stranke, napustili poslanici Velizar Kaluđerović, Neven Gošović i Obrad Gojković. Oni su se pridružili klubu samostalnih poslanika. U međuvremenu su bivši članovi SNP-a formirali Demokratsku Crnu Goru, koju predvodi Aleksa Bečić, tako da ta trojica poslanika sada u parlamentu zastupaju tu partiju koja nije učestvovala na izborima.
Programski koordinator u Građanskoj alijansi Edin Koljenović kazao je za „Dan“ da smo svjedoci da su se u prethodne tri i po godine na crnogorskoj političkoj sceni desile velike promjene, koje su uglavnom karakterisale fragmentacioni procesi opozicionih struktura, ali i dijela vlasti.
–Te promjene se najslikovitije ogledaju u razlici koju danas imamo u predstavljanju građana u parlamentu u odnosu na period kada su izborne liste sa njihovim nosiocima dobile legitimitet na poslednjim izborima. Posebno stavljam akcenat na legitimitet izbornih lista i njihovih nosilacaca jer, sjetimo se, u Crnoj Gori građani još uvijek glasaju za izborne liste, dok poslanici imaju suverene mandate. Dakle, ovakvo stanje stvari dozvoljavaju postojeća pravila igre koja definišu postojeći izborni i politički sistem. Međutim, danas više nego ikada primjećujemo da u praksi u parlamentu imamo predstavljanje građana koje sasvim sigurno ne odgovara njihovoj izbornoj volji. Ovakvo stanje stvari, uzrokovano krizom predstavničkog legitimiteta, u velikoj mjeri opterećuje proces rješavanja aktuelne političke krize, posebno usled nepostojanja kapaciteta za uspostavljanje dijaloga među opozicionim političkim partijama – kaže Koljenović.
Sledeći raskol desio se u Pozitivnoj Crnoj Gori, kada su poslanici Dritan Abazović i Mladen Bojanić napustili tu partiju i pridružili se klubu samostalnih poslanika. Nakon formiranja Građanskog pokreta URA, Abazović je postao potpredsjednik te partije, koja je kroz njegov angažman stekla parlamentarni status bez odmjeravanja snaga sa ostalim političkim sujektima na biračkim mjestima. U klubu samostalnih poslanika djeluje i nekadašnji funkcioner Pozitivne Crne Gore Zoran Miljanić, koji je najprije prešao u Demokratski front, a sada zastupa interese Demosa.
Iz Demokratskog fronta nedavno je istupila i Jelisava Kalezić, koja bi, prema najavama, ubrzo mogla da se pridruži poslaničkom klubu Socijalističke narodne partije.
Situaciju u parlamentu dodatno će promijeniti i ostavka sada već bivšeg poslanika Pozitine Crne Gore Srđana Perića. Shodno zakonu, njegov mandat će pripasti prvom sledećem kandidatu sa izborne liste Pozitivne Crne Gore za izbore 2012. godine. U pitanju je Miloš Konatar, koji je u to vrijeme bio u Pozitivnoj, a sada je funkcioner Građanskog pokreta URA.
Na raskole u toku mandata aktuelnog saziva Skupštine nije ostala imuna ni vlast, odnosno dio koalicije koja je na parlamentarnim izborima osvojila većinu poslaničkih mjesta. Sukob u Socijaldemokratskoj partiji kulminirao je odlukom Ivana Brajovića i njegovih pristalica da napuste stranku i formiraju Socijaldemokrate Crne Gore. Iako ni ta partija svoju političku snagu nije izmjerila na parlamentarnim izborima, u Skupštini je zastupaju poslanici Damir Šehović i Mićo Orlandić.
Koljenović smatra da sve to ukazuje na neophodnost što skorijeg ispitivanja volje građana na novim izborima koji bi vratili potrebni legitimitet parlamentu a samim tim i povjerenje građana u tu instituciju.V.R.
Kršenje Ustava
Prekompozicija na političkoj sceni Crne Gore reflektovala se u parlamentu i kroz višemjesečno kršenje Ustava. Naime, najvišim pravni aktom definisano je da Skupština Crne Gore ima 81 poslanika, a u parlamentu ih je 80 otkad je Borislav Banović iz Socijaldemokratske partije prije nekoliko mjeseci podnio ostavku radi preuzimanja dužnosti ambasadora u Londonu. U SDP-u ne žure sa popunom upražnjenog poslaničkog mjesta jer bi ono, u skladu sa zakonskim rješenjima, pripalo njihovoj bivšoj funkcionerki Muberi Kurpejović, koja je u međuvremenu prešla u redove Socijaldemokrata Crne Gore. Moguće je da to mjesto ipak popuni potpredsjednik SDP-a Raško Konjević ukoliko 17.februara na sjednici parlamenta bude razriješen funkcije ministra unutrašnjih poslova.
Iz budžeta parlamenta samo pare za savjetnike i sekretara
Klub samostalnih poslanika, u kojem djeluje većina parlamentaraca koji su u međuvremenu promijenili partije, iz skupštinskog budžeta dobija novac za plaćanje sekretara i savjetnika. Drugih budžetskih prihoda nemaju, a kao i svim drugim kolegama, stvoreni su im kakvi-takvi prostorni i tehnički uslovi za funkcionisanje.