Sva dešavanja u vezi sa Solanom „Bajo Sekulić” ukazuju na kriminal na najvišem mogućem nivou, kazao je poslanik Dritan Abazović (URA) i dodao da specijalni državni tužilac ima mnogo elemenata kojima se može baviti kada je u pitanju ulcinjsko preduzeće. Komentarišući odluku Ustavnog suda kojom je poništena odluka Skupštine da se Solani vrati status zaštićenog područja, on je kazao da je suština izmjena prostornog plana do 2020. godine bila da se spriječi izgradnja turističko-stambenih objekata.
–Ako je bilo proceduralnih propusta prilikom donošenja odluke, oni se mogu ispraviti. Odlukom Skupštine nije napravljena šteta, već velika korist za državu. Zemljište Solane, iako prilično zapušteno, sačuvano je od izgradnje tvrdih betonskih objekata, što je bio primarni plan Eurofonda i premijerovih kumova koji su uzurpirali taj prostor –kazao je Abazović za „Dan”.
Nakon najava da će se na području Solane graditi stambeno-turistički objekti, grupa poslanika iz vlasti i opozicije u prethodnom sazivu Skupštine podnijela je izmjene i dopune prostornog plana do 2020. godine kojima bi se Solani vratio status zaštićenog područja i time se onemogućila gradnja hotela i stambenih kompleksa.
Zemljište Solane je površine 15 miliona kvadrata i u državnom je vlasništvu, dok Eurofond, u kojem je jedan od akcionara Veselin Barović, ima pravo korišćenja nad imovinom Solane. Oni su prije nekoliko godina od Savjeta za privatizaciju tražili da donese odluku da je Eurofond prilikom kupovine preko 70 odsto akcija ulcinjskog preduzeća platio tržišnu naknadu. Taj savjet, na čijem je čelu premijer Milo Đukanović, još se nije izjasnio o zahtjevu Eurofonda. Prema nezvaničnim informacijama „Dana”, Savjet će teško pozitivno odgovoriti na zahtjev Eurofonda, s obzirom da je imovina Solane procijenjena na 250 miliona eura, a oni su za kontrolni paket akcija platili 800 hiljada.
Iako ta imovina nije vlasništvo Eurofonda, to ih nije spriječilo da do sad raspišu preko deset oglasa za prodaju zemljišta Solane po cijeni od preko 250 miliona. Prije prodaje i uvođenja stečaja, imovina Solane založena je za kredite kod Prve banke, čiji je najveći akcionar premijerov brat Aco Đukanović, i CKB-a. Na račun imovine Solane, kredit od tri miliona kod Prve banke uzelo je DOO „Fleš”, čiji su osnivači Barović i Boiša Šotra, predsjednik odbora direktora Eurofonda.
–Upravljanje zemljištem koje nije njihovo i hipoteke na državnom zemljištu za kredite privatnih firmi koje nemaju veze sa Solanom, a sve to u koordinaciji sa vrhom vlasti. Kroz prostorni plan pokušavaju da provuku zle namjere – istakao je Abazović.
Dobra stvar, kako je dodao, jeste to što je Solana pod monitoringom Evropske komisije. Poslanik URA je podsjetio da je njemačka ambasadorka Gudrun Štajnaker jasno saopštila da poglavlje 27 neće biti otvoreno ako se država prema Solani bude odnosila kao dosad.
Abazović je najavio da će sa kolegama ponovo pokrenuti proceduru da se Solani vrati status zaštićenog područja.
Poslanik Genci Nimanbegu (Forca), jedan od predlagača izmjena prostornog plana 2012. godine, kazao je da je Skupština tada htjela da se nastavi sa proizvodnjom soli i da se rezervat razvija u ekonomskom i turističkom smislu.
–Plan je i da se Solana vrati na upravljanje Opštini ili državi. Ne želimo da neko drugi odlučuje šta će biti na našem prostoru, posebno ako su u pitanju firme i preduzetnici koji su bili neodgovorni prema sudbini radnika i zajednice. Vlada je napravila značajan pomak u rješavanju ovog problema u poslednje tri godine jer je prije toga predložila da se na tom području omogući gradnja turističkih objekata. Plašili smo se da to mogu biti stanovi za tržište i kondo hoteli, zbog čega smo i predložili izmjene prostornog plana 2012. godine –naveo je Nimanbegu.
On je istakao da pitanje Solane treba hitno riješiti jer je suština da se proizvodi so i da područje Solane bude prirodni rezervat.
Ustavni sud je poništio odluku Skupštine u novembru, a tek u srijedu poslao je tu odluku „Službenom listu”, koji će je objaviti narednih dana. Inicijativu za ocjenu ustavnosti podnio je Eurofond u avgustu 2012. godine.D.M.
Ne mogu se tražiti dokumenta za gradnju
Nesporno je opredjeljenje Ministarstva održivog razvoja i drugih resornih institucija za zaštitu solane i u tom pravcu idu svi planski dokumenti, tvrde iz tog resora.
–Sudskom odlukom ne utiče se na proces zaštite u planskim dokumentima nižeg reda. Nacrt PP posebne namjene za obalno područje predviđa zaštitu ovog lokaliteta i izgradnju komplementarnih turističkih sadržaja na manjem dijelu solane, na kojem i sada postoji građevinsko područje površine šest hektara, i nema govora o bilo kakvim velikim turističkim i drugim kapacitetima u okviru lokaliteta. Na tim principima je izrađen i PP opštine Ulcinj koji je u fazi predloga. Sami državni plan nije predviđao pretvaranje kompleksa solane u građevinsko područje –naveli su iz ministarstva.
Nacrt PP za obalno područje, koji je sada u fazi javne rasprave, predviđa širu razvojnu turističku zonu od 70 hektara, ali ona, kako tvrde, najvećim dijelom obuhvata prostor van granica solane.
–Od Opštine ili ministarstva niko ne može tražiti izdavanje bilo kakve građevinske dozvole za ovaj prostor jer ne postoje planski preduslovi za tako nešto –saopštili su iz resora na čijem je čelu Branimir Gvozdenović.
Obavijestiće evropske institucije
Odlukom Ustavnog suda da proglasi neustavnim izmjene i dopune važećeg prostornog plana iz 2012. godine, namjena zemljišta ulcinjske Solane koje je prepoznato kao zaštićeno područje sa proizvodnjom soli, ići će u prilog prvobitnoj viziji države, to jest investitora da na ovom području gradi, kazali su iz CZIP-a.
–Na udaru ovakve odluke suda neće se naći samo ulcinjska solana, već i druga područja koja su takođe prepoznata kao zaštićena. S obzirom da je novonastala situacija bacila sjenu na napore svih aktera u procesu proglašenja ulcinjske solane zaštićenim područjem, obavijestićemo o tome sve relevantne međunarodne institucije i organizacije, počev od Evropske komisije i parlamenta, pa do sekretarijata konvencija i organizacija koje se već više od decenije bave zaštitom ovog područja – najavilu su iz CZIP-a.