Crkva Svetog Blagovještenja koja se nalazi u Čukovićima, na teritoriji opštine Cetinje, spada u red izuzetno značajnih kulturnih dobara. No, kao i mnogim našim znamenitim kulturnim i istorijskim spomenicima potrebno je povesti više računa. Shodno Programu zaštite i očuvanja kulturnih dobara neophodna je izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera - sanacija eksterijera i enterijera, navodi Aleksandar Dajković, generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture.
- Uzimajući u obzir loše stanje kulturnog dobra Crkve Sv. Blagovještenja (Jeksa, Čukovići), Ministarstvo kulture je, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2015. godinu, izdvojilo 25.000 eura za izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera. Projekat je bio predmet javnih poziva koje je Ministarstvo kulture, raspisalo u martu i junu prošle godine, ali za sanaciju ovog vrijednog kulturnig dobra nije bilo prijava od strane pravnih i fizičkih lica, koja ispunjavaju zakonom propisane uslove za obavljanje traženih poslova, zbog čega projekat nije realizovan tokom prošle godine. Međutim, cijeneći značaj ovog kulturnog dobra, kao i njegove kulturne vrijednosti, Ministarstvo kulture je i ove godine kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, koji je krajem decembra usvojila Vlada Crne Gore, ponovo izdvojilo finansijska sredstva u iznosu od 25.000 za sanaciju ovog kulturnog dobra – kaže Dajković i najavljuje da će Ministarstvo narednih dana raspisati javni poziv za 47 projekata, koji se odnose na unapređenje stanja kulturnih dobara, među kojima je i ova crkva. Dajković podsjeća da je ova crkva podignuta 1620. godine, u vrijeme kada je u naselju Jeksa, selo Čukovići, postojala dvadeset i jedna kuća.
- Crkva je živopisana 1626. godine i predstavlja jedini očuvani ostatak nekadašnjeg naselja Jeksa, čiji su se stanovnici raselili početkom 19. vijeka. Crkva je podignuta na uzvišenju iznad starog puta Rijeka Crnojević Virpazar u očuvanom prirodnom ambijentu ruralnog krajolika. Po svom arhitektonskom sklopu pripada grupi jednobrodnih građevina sa polukružnom apsidom na istoku i ulazom na zapadnoj fasadi. Ima dvoslivni krov, pokrivena ćeramidom. U crkvi je očuvan pod od kamenih ploča. Unutrašnjost je živopisana uobičajenom ikonografijom. Donje zone su rad nepoznatog majstora, dok je gornje zone najvjerovatnije oslikao napoznatiji ikonopisac toga vremena, pop Strahinja iz Budimlja. U unutrašnjosti crkve, sačuvani su podaci o građenju i živopisanju - ispričao je Dajković. Z.P.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.