Direktor Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Sreten Radonjić prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer je u jučerašnjim izdanjima „Dnevnih novina” i „Pobjede” objavio tačnu adresu stanovanja člana Odbora direktora nacionalne avio-kompanije „Montenegroerlajnz” Predraga D. Markovića. U namjeri da ukaže na navodne neistine u tekstu „Sin Duška Markovića sakrio 50.000, tast zažmurio”, objavljenom u ponedjeljak u „Danu”, Radonjić je pokušao da neodbranjivo odbrani demantijima u medijima koji se ovim slučajem nijesu bavili, pa je navodnim dokazom u vidu izvoda o prihodima i imovini Markovića iz registra Agencije objavio podatke koji prema Zakonu o sprečavanju korupcije ne smiju da se objavljuju, a to je adresa na kojoj se nalazi nepokretna imovina.
Objavljivanjem adrese stanovanja Markovića, koji mu je zet, Radonjić je prekršio zakone o sprečavanju korupcije i o zaštiti podataka o ličnosti.
– Podaci iz registra objavljuju se na internet stranici Agencije, osim ličnih podataka iz člana 24 stav 1, tačka 1 ovog zakona, odnosno imena i prezimena, adrese na kojoj se nalazi nepokretna imovina, imena djece javnog funkcionera do navršenih 16 godina života, alimentacije i drugih primanja, odnosno davanja po osnovu socijalne i dječje zaštite – precizirano je u članu 27 Zakona o sprečavanju korupcije.
Radonjić je „Dnevnim novinama” i „Pobjedi” dostavio izvod iz registra o podacima o prihodima i imovini Markovića, a u dijelu koji se odnosi na nepokretnosti koje posjeduje navedena je tačna adresa stana i poslovnog prostora koji su u vlasništvu tog javnog funkcionera. Objavljivanje tačne adrese stanovanja javnih funkcionera predstavlja povredu prava na privatnost, što je pokazala praksa Evropskog suda za ljudska prava, a o čemu je mišljenje dala i Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović ocijenio je da u konkretnom slučaju nije bilo neophodno objaviti adresu stanovanja Markovića, u skladu sa onim što predviđa Zakon o zaštiti ličnih podataka. On je rekao da se lični podaci svakog lica, pa i javnog funkcionera, moraju obrađivati u skladu sa zakonom ili uz saglasnost lica čiji se podaci obrađuju, te da jedan od ta dva uslova mora biti ispunjen.
– Javnost ima pravo da zna na koji način je javni funkcioner stekao tu imovinu, da li je u njegovom vlasništvu ili suvlasništvu – kazao je Lacmanović za „Dan”.
On objašnjava da objavljivanje adrese, osim što se radi o obradi ličnih podataka u većem obimu nego što je potrebno za svrhu u koju se objavljuju, dovodi u pitanje i bezbjednost i sigurnost svakog javnog i državnog funkcionera i članova njegove porodice.
– Na ovaj način možemo da „crtamo mete” od javnih funkcionera. U konkretnom slučaju, objavljivanje podataka ma ko da je uradio protivno je odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti – objašnjava on.
Lacmanović ističe da bi u ovom slučaju Agencija za zaštitu ličnih podataka mogla da pokrene prekršajni postupak protiv rukovaoca ličnim podacima – u konkretnom slučaju Agencije za sprečavanje korupcije.
– U konkretnom slučaju bi se radilo o Agenciji za sprečavanje korupcije, i njihovog odgovornog lica, tj. direktora. Ukoliko bi se utvrdila nepravilnost u postupku, naravno da bi u tom slučaju sankcije trpjelo odgovorno lice, a ne sam rukovalac podacima. – istakao je on.
Lacmanović ne želi da prejudicira da li će doći do postupka, iz, kako je rekao, više razloga.
A.T.
Navode lako opovrgnuti
Na tekst koji je „Dan” objavio u ponedjeljak, direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić reagovanje je uputio „Dnevnim novinama” i „Pobjedi”, medijima koji se tom informacijom nijesu bavili niti su je prenijeli. On je u pokušaju objašnjenja stanja i predstavljanja „Dana” kao dijela nekakve „ekipe” ili „mreže” saopštio da je Marković prijavio kreditno zaduženje od 50.000, ali da to nije objavljeno na sajtu Agencije jer se kolona „izvori sticanja” ne objavljuje na sajtu.
Takve tvrdnje Radonjića najlakše se mogu opovrgnuti samim pristupom sajtovima Agencije za sprečavanje korupcije (ranije Komisije za sprečavanje konflikta interesa), na kojem se slučajnim odabirom imovinskih kartona funkcionera može naći podatak o kreditnom zaduženju ili načinu sticanja imovine kod funkcionera koji je kreditno zadužen ili je prijavio da je određenu pokretnost ili nepokretnost dobio na poklon, kreditnim zaduženjem i sl. Suprotno takvim navodima, Radonjić je u svom zvaničnom izvještaju o imovini i prihodima prijavio kreditno zaduženje od 10.000 eura koje ima kod Podgoričke banke.