Komisija za sprečavanje sukoba interesa (sada Agencija za sprečavanje korupcije) godinama ignoriše činjenicu da je Vojin Vlahović, savjetnik premijera Mila Đukanovića, jedan od direktora firme koja je formirana u Panami a da to nije zvanično prijavio, i nije provjeravala njegove eventualne prihode od poslovanja te kompanije. Iako je prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa javni funkcioner dužan da podnese ostavku na članstvo u organu upravljanja privrednog društva, Vlahović je i dalje na listi direktora firme koja je zvanično registrovana u Panami.
Po podacima sa sajta „Open koroprejts”, koji donosi informacije o vlasništvu u privrednim društvima, Vojin Vlahović je jedan od direktora kompanije Monte mena investment Fand S.A., osnovane u vrijeme kada je kontroverzni palestinski biznismen Mohamed Rašid pokrenuo projekat izgradnje luksuznog turističkog kompleksa Skočiđevojka.
Osim Vlahovića, direktori ove firme u Panami su i Samih Saviris, Mohamed Rašid, Hisam Abu Sena, Jusuf Al-Saraj i Madžid Skirat. Broj kompanije je 584896, a osnovana je 27. septembra 2007. godine.
U imovinskom kartonu koji je publikovan 2008. godine, Vlahović ne navodi da je vlasnik firme u Panami. On je u tom kartonu naveo samo da je vlasnik akcija u firmama Zagora Kop, Kolor Tim i Drvoimpeks Podgorica, a da je član organa upravljanja u Montenegrobonusu Cetinje.
Ništa se nije mijenjalo ni u 2009. i 2010. godini, a ni kasnije, kada je Vlahović imenovan za ambasadora Crne Gore u Italiji.
Nakon što se vratio iz ambasadorske misije, Vlahović je u martu prošle godine odlukom Vlade ponovo imenovan za Đukanovićevog savjetnika.
Panamska firma je osnovana 27. septembra 2007. godine, što je, kako je ranije utvrdio MANS, bilo u vrijeme kada je firma Monte mena (registrovana u Crnoj Gori) preuzela vlasništvo nad Skočiđevojkom, bivšim vojnim kompleksom na Crnogorskom primorju. Direktor firme i u Crnoj Gori, kao i one skoro identičnog naziva u Panami, bio je Rašid.
On je planirao da preuredi vojni kompleks Skočiđevojka u Reževićima, koji je 2007. godine kupio od biznismena Zorana Bećirovića za 41,7 miliona eura. Rašidova Monte mena ostala je dužna zbog nevraćenog kredita Hipo banci 5,28 miliona eura. Hipo banka je zbog tog duga oglasila prodaju imovine u Reževićima ukupne površine od 63.025 kvadrata. Tu imovinu je 2014. godine kupila austrijska Meinel banka.
Mohamed Rašid je bio finansijski savjetnik palestinskog lidera Jasera Arafata. Njega su palestinske vlasti teretile za višemilionsku pronevjeru i kriminalne novčane transakcije. Sud u Palestini je Rašida 2012. godine osudio na 15 godina zatvora, uz obavezu da državi vrati 33,5 miliona eura koje je pronevjerio iz javnih fondova.
U vrijeme dok je Rašid bio optužen, kompanije koje je osnovao u Crnoj Gori podigle su skoro 13 miliona eura kredita u Prvoj banci, čiji je najveći akcionar premijerov brat Aco Đukanović, a akcije je jedno vrijeme imao i predsjednik Vlade Milo Đukanović. Nakon izricanja presude, Palestina je raspisala potjernicu za Rašidom, ali je njenim nadležnim organima on i dalje nedostupan. Navodno, nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), gdje je i njegov glavni partner i prijatelj premijera Đukanovića Mohamed Dahlan.
Prema službenim biografskim podacima, Rašid je najveći dio karijere proveo uz palestinskog lidera Jasera Arafata, a imao je status eksperta za finansijska pitanja. U tekstu presude se navodi da je Rašid novac iz javnih fondova na inostrane račune i na račune ofšor kompanija počeo da prebacuje od 2004.godine.
Vlasnik kompanije Oraskom, Egipćanin Samih Saviris, dobio je početkom 2011. godine crnogorsko državljanstvo, a obrazloženje je da je to urađeno jer je u pitanju poznati investitor koji planira značajna ulaganja u Crnu Goru. Kompanija kojom upravlja Egipćanin investitor je luksuznih projekata na Luštici i Mamuli.
U upravljačkoj strukturi panamske firme je i Madžid Skirat, koji je zastupao Rašidove firme u Crnoj Gori. Jedan od direktora Monte mena investment Fand S.A. je i Jusuf Al-Saraj, koji je takođe zastupao Rašidove poslovne interese u ovom dijelu svijeta.
Iako je informacija da je Vlahović u upravljačkoj strukturi panamske firme pominjana i ranije, on se nije javljao da detaljnije objasni svoje veze sa arapskim biznismenima.
Interesantno je, takođe, da je pravni zastupnik jedne od Rašidovih firmi u Crnoj Gori bila i premijerova sestra, advokat Ana Đukanović.
„Dan” se vezano za nepri-javljivanje direktorske fu-nkcije u firmi u Panami i eventualnih prihoda koje po tom osnovu ostavario Vojin Vlahović obratio Vladinom Birou za odnose sa javnošću, ali do zaključenja ovog broja odgovori nijesu stigli.M.V.
Ne oporezuju prihod
Da bi firma u Panami bila osnovana, potrebno je da budu izabrana minimum tri direktora. Osnivanje ofšor kompanije u Panami je pristupačno i brzo. Prema zakonima koji su na snazi u toj zemlji, prihod koji kompanija ostvaruje van Paname se ne oporezuje. Takođe, tamošnja vlada uošte nema kontrolu nad aktivnostima ofšor kompanija u Panami. Povjerljive informacije o vlasnicima firmi ne traže se od državnih organa, niti se registruju. Interesantno je da uopšte nije potreban kapital za osnivanje ofšor kompanije u Panami.
Ostavka zakonska obaveza
Prema članu sedam Zakona o sprečavanju sukoba interesa, lice koje je vlasnik, odnosno osnivač javnog preduzeća, drugog privrednog društva, ustanove ili drugog pravnog lica dužno je da, u roku od 15 dana od dana izbora, postavljenja ili imenovanja na javnu funkciju, prenese svoja upravljačka prava u tim subjektima na drugo pravno ili fizičko lice koje nije sa njim povezano lice. To, prema zakonu, mora da bude urađeno kako bi to lice u svoje ime, a za račun javnog funkcionera, ostvarivalo sva prava do prestanka njegove javne funkcije.
Objašnjava se da u slučaju kad je u privrednom društvu ili drugom subjektu obrazovan organ upravljanja u kojem javni funkcioner, kao član tog organa, vrši svoja upravljačka prava, prenošenje upravljačkih prava podrazumijeva obavezu javnog funkcionera da podnese ostavku na članstvo u organu upravljanja, u skladu sa zakonom.
– Javni funkcioner je dužan da u roku od pet dana od dana prenošenja upravljačkih prava, Komisiji dostavi podatke o licu na koje je prenio upravljačka prava i dokaze o prenošenju upravljačkih prava – precizira se u zakonu. Navedeno je i da lice na koje je javni funkcioner prenio upravljačka prava postaje „povezano lice”.