Nasljeđe Rimokatoličke crkve na području Boke Kotorske i šire čini prvorazrednu kulturnu baštinu u Crnoj Gori, ali je interes u državnim i kulturnim institucijama veoma mali, često i nedovoljan, kaže za „Dan” mr sci. don Robert Tonsati, rukovodilac kancelarije za kulturu i kulturna dobra Kotorske biskupije. Na području Kotorske biskupije danas se nalazi 145 katoličkih crkava i kapela, od kojih je obnovljena jedna trećina najznačajnijih hramova. U samom gradu, Kotoru, postoji pet katoličkih crkava U u kojima bogosluženje nije prekidano: Katedrala Sv. Tripuna, crkve Sv. Klare, Bl. Ozane (Sv. Marija od Rijeke), Sv. Ane i Gospe od Zdravlja. Crkva Sv. Franje trenutno se adaptira za biblioteku Kotorske biskupije, a u njoj se ne služi već 200 godina. Postoje i druge katoličke crkve u kojima se ne služi, već ih grad koristi za svoje potrebe, pa su pretvorene u dvorane društvenih institucija, poput Lapidarija, bioskopa, multimedijalne dvorane, dvorane muzičke škole i druge. Uprkos značaju ovog dijela kulturnog nasljeđa, ono ni kulturološki, ni turistički nije valorizovano u mjeri koju zaslužuje, ističe don Tonsati.
- Podrška šire zajednice u okviru katoličke crkve je prisutna i veoma značajna, i bez nje, sve dosad urađeno ne bi bilo zamislivo. Naši međunarodni donatori su različite organizacije koje djeluju u okviru katoličke crkve i pomažu lokalne crkve kojima životni uvjeti i prihodi nisu dovoljni za ostvarivanje projekata poput ovih o kojima pričamo. Što se institucija kulture u Crnoj Gori tiče, ta je podrška gotovo nepostojeća, što opet govori o valorizaciji katoličke baštine s njihove strane, kaže don Tonsati. Broj crkava nekada je bio veći, ali opadanjem broja katoličkih žitelja smanjena je i potreba za korišćenjem tolikih objekata, dodaje sveštenik.
- Smatram da je obnova i održavanje kulturne baštine katoličke crkve, odnosno njen značaj sam po sebi neupitno važan. U najvećem dijelu, glavni protagonisti očuvanja, obnove i valorizacije jesu predstavnici crkve, dok je u državnim i kulturnim institucijama, uz izuzetke, interes veoma mali, a često i nedovoljan. Nekad je to pomanjkanje interesa u opštoj prezentaciji kulturnih spomenika doista poražavajuće, a naročito se ogleda u namjernom ignorisanju sakralnih spomenika ili manipulacijom njihovom istorijom te pružanjem netačnih i iskrivljenih podataka – kaže don Tonsati.
Sveštenik Kotorske biskupije dodaje da nemaju stalne izvore prihoda na osnovu kojih bi mogli praviti godišnji budžet. Zato, kada se ukaže potreba za obnovom nekog objekata izrađuje se projekat, dokumentacija i izdvajaju sredstva u skladu s mogućnostima.
Don Tonsati naglašava i da ih Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, koja je najavila da je za rekonstrukciju vjerskih objekata izdvojila 40 hiljada eura, nije kontaktirala.
- Direkcija nas nije obavijestila o svojim planovima ni o eventualnoj raspodjeli sredstava za obnovu naših vjerskih objekata, niti je s nama uspostavila kontakt. Stoga nismo ni u mogućnosti iznijeti naše zahtjeve. S druge strane, vrlo često se događa da na naše upite određenim državnim institucijama ne dobijemo nikakav odgovor – kaže don Tonsati.
On se osvrnuo i na brojne male crkvice kojima je potrebna obnova, a koje nisu u gradskom jezgru, kao što su zapuštene crkve Sv. Vrača (Svi Sveti) u Dobroti, Sv.Toma i stara župna crkva na Prčanju
M.D.Popović


Kuća za stare knjige

Rekonstrukcija crkve Sv. Franje se uspješno bliži svome kraju, kaže don Tonsati.
- Dovršeni su svi građevinski radovi koji su podrazumijevali cjelokupnu sanaciju objekta, odnosno rekonstrukcija i konzervacija su dovršene. Preostali su radovi na adaptaciji objekta za svrhu koju će služiti, dakle za biblioteku Kotorske biskupije i ti se radovi prenose u 2016. Adaptacije podrazumijeva cjelokupan interijer, što je veoma delikatan i skup projekt jer će u biblioteci biti smještene stare i vrijedne knjige koje zahtijevaju posebne uvjete za njihovo čuvanje. Trenutno se postavlja termo instalacija za grijanje i hlađenje, i samo taj dio projekta iznosi 90 hiljada eura, za koje se nadamo da ćemo pronaći pomoć – kaže don Tonsati.