Gost Beograda ovih dana je proslavljeni italijanski pisac Klaudio Magris. Njegov roman „Dunav”, prva knjiga koju je napisao prije trideset godina, predstavljena je na konferenciji za novinare u izdavačkoj kući „Arhipelag”, koja je i izdavač ovog djela.
Prema riječima Gojka Božovića, glavnog urednika IK „Arhipelag”, Klaudio Magris danas slovi za jednog od najznačajnijih savremenih pisaca u svijetu. On je istakao da je kao osnivač i urednik ponosan što je izdavačka kuća na čijem je čelu objavila Magrisova djela, za koja u Srbiji vlada veliko interesovanje.
Magris se nakon što je uputio zahvalnost prevodiocu njegovih knjiga na srpski jezik i Italijanskom institutu za kulturu, koji je podržao objavljivanje ovog izuzetnog djela, istakao da je njemu veoma važno što je knjiga objavljena na srpskom jeziku. Tim prije, kazao je Magris, što upravo srpski prevod i boravak u Beogradu za njega znači svojevrstan povratak Dunavu, „vodi koja ga je podstakla da prije tri decenije otpočne rad na svojoj knjizi koja je prevedena na gotovo sve svjetske jezike”.
Magris je posebno istakao da se u Beogradu, u Srbiji i na ovom prostoru Podunavlja osjeća kao kod kuće, naročito zbog blizine same rijeke, koja ga je „duboko i snažno inspirisala”.
- Moj prijatelj sa Kariba je dao najbolju definiciju moje knjige, rekavši da sam uspio da napišem priču o nesvjesnom, o onom što postoji u toku Dunava, kao što postoji naš nesvjesni način za suočavanje sa našom stvarnošću, isto tako postoje i one nerečene priče Dunava – kazao je Magris.
On je istakao da nije u stanju da prepriča sam nastanak ovog romana, način pisanja, ali da je siguran da poglavlje koje se tiče Srbije predstavlja samo srce knjige.
- To je ono najvažnije poglavlje, koje se događa ka kraju života protagonista romana. Nisam, međutim, znao na samom početku kuda će me odvesti sam tok pisanja. Ako govorim o začetku ideje, ona je rođena prije tridesetak godina kada sam sa svojom ženom Marizom i prijateljima krenuo na put u tadašnju Čehoslovačku. Kada smo se približavali granici Čehoslovačke koja je u to vrijeme predstavljala svojevrsnu granicu sa „onom drugom Evropom”, koju su mnogi neopravdano smatrali Evropom drugog reda, bili smo očarani Dunavom koji se sav zlatio u tom, inače, predivnom sunčanom danu nekako odavajući utisak laganom prepuštanju životu. To i jeste bio tok samog života, onda kad se čovjek istinski prepusti trenutku, dišući duboko i uživajući u vremenu kao što smo mi to činili tada. Od tog svjetlucanja nismo mogli da razaznamo odakle rijeka dolazi, kuda teče. To nam nije bilo ni važno, jer smo zaista svi uživali u prizoru koji je bio pred nama. Upravo tada ugledali smo natpis „Muzej Dunava” što nas je poprilično začudilo, jer je bilo u potpunoj suprotnosti sa prirodom, snagom te nesputane rijeke i, naravno, doživljajem života u kojem smo se nalazili. U tom trenutku moja supruga je izjavila: „Što ako sad krenemo tokom rijeke i nastavimo sve do Crnog mora?” Tako je nastala ideja o ovoj knjizi. Tada sam i počeo da je pišem - rekao je Klaudio Magris za „Dan”.
Knjiga „Dunav” predstavlja „najveći putnički roman svjetske književnosti, istakao je Gojko Božović. U svojoj knjizi Magris je ispričao veliku priču o Evropi na obalama Dunava, od Crne šume do Crnog mora, o kulturama koje nastaju na njegovim obalama, o istoriji koja je ostavila svoje tragove, o ljudima koji su dali smisao svom postojanju, istakao je naš književni kritičar. Magrisov „Dunav” predstavlja istovremeno književnu arheologiju Dunava - slojeve kulture, istorije, društva, jezika, stvarnosti.
Dugogodišnji je kolumnista italijanskog dnevnika „Corriere della Sera”. Najvažnije knjige proze „Nagađanja o jednoj sablji”, „Dunav”, „Drugo more”, „Mikrokosmosi”, „Naslijepo”, „Vi ćete, dakle, razumjeti”, Najvažnije knjige eseja i književno-istorijskih studija Magrisa su „Habzburški mit u modernoj austrijskoj književnosti”, „Trst: identitet granice” (sa Angelom Arom), „Utopija i otrežnjenje”, „Nedovršeno putovanje”, „Priča nije završena”. Magris se oprobao i kao dramski pisac napisavši dramu „Stadelman”. Njegova proza, eseji i studije prevođeni su na sve veće svjetske jezike.
Dobio je veliki broj nagrada za književnost, od kojih su najvažnije nagrada „Strega”, „Erazmus”, „Princ od Asturije”, austrijska Državna nagrada za književnost, nagrada „Tomazi di Lampeduza”. Klaudio Magris živi u gradu gdje je i rođen 1939, Trstu.
M. MILOSAVLjEVIĆ
Vrsni poznavalac kulture Starog kontinenta
Klaudio Magris je romansijer, pripovjedač, esejista, dramski pisac, književni istoričar. Jedan je od najznačajnijih savremenih italijanskih pisaca. Magris je decenijama bio profesor moderne njemačke književnosti na Univerzitetu u Trstu. Napisao je čitav niz knjiga o istoriji i kulturi srednje, južne i jugoistočne Evrope. Poznati su Magrisovi radovi o Jozefu Rotu, Robertu Muzilu, Italu Zvevu, E. T. A. Hofmanu, Hermanu Heseu, Henriku Ibzenu ili Horheu Luisu Borhesu.