Izvorište Iverak u Piperima, u čiju gradnju je 2008. godine kako je tada saopšteno uloženo 300.000 eura, nije u funkciji jer je lijeva komora rezervoara u Donjim Crncima oštećena zbog slijeganja tla.
Da izvorište nije u funkciji, te da lijeva komora rezervoara nije u funkciji, potvrdio je Filip Makrid, tehnički direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija.
- Rezervoar je rađen iz dvije faze. Prvo je urađena jedna komora od 125 kubika, pa onda druga komora sa isto toliko kubika. Najvjerovatnije je došlo do slijeganja tla jer nije sve rađeno u jednom cugu. Zbog toga je lijeva komora rezevoara u lošem stanju i mi smo planirali da je tokom godine saniramo unutra i stavimo u stopostotnu funkciju - rekao je Makrid.
Za izgradnju vodovoda Iverak utrošeno je 300.000 eura, od čega su 100.000 eura prikupili mještani, a 200.000 eura je obezbijeđeno iz gradske kase.
Mještanin Donjih Crnaca Milorad Novović kaže da je bazen na izvorištu Iverak nije u upotrebi duže vrijeme, ali da nemaju informacija zašto je to tako. Novović kaže da su učestvovali u izgradnji vodovoda unazad nekoliko godina. Kako kaže tada je rečeno da će vodoizvorište, sa kapacitetom od 21 litar u sekundi, da snabdijeva nekoliko stotina domaćinstava u selima Stijena, Donji Crnci i Stanjevića Rupa.
- Umjesto toga mi se sada snabdijevamo sa izvorišta Strganačko okno, a ovaj bazen stavljen je van upotrebe. Zašto? Nisam u toku. Da je pukla cijev ili da je nešto drugo u pitanju voda bi morala izaći na površinu. Cijevi su na metar dubine to znam jer od izvorišta do bazena trasa najviše kroz moje imanje prolazi. Pitanje je kako su ga radili - rekao je Novović.
Novović smatra da su radnici, pri izgradnji vodovoda, štedjeli na materijalu.
-Kada su stavljali cijevi nisu ni donosili humus ili pjesak da stave nego su natrpavali neko kamenje. Obično kad se radi vodovod gdje je kamen donosi se zemlja ili pijesak da se ne bi cijevi oštetile od pritiska – priča Novović.
Novović kaže da su prilikom otvaranja vodovoda rekli da ima kapaciteta da vodom snabdije pola Podgorice.
-Sada neka odgovorni i oni koji su ga projektovali objasne šta je sa bazenom i ovim vodoizvorištem, i zašto se mi napajamo sa Strganice. Treba se suočiti sa posledicama, ako se radilo fušerajski. Takođe, kada je urađen projekat rečeno nam je da neće mještani davati ništa. Međutim, mi smo posle toga morali da dajemo novac za posebne trase i plus smo plaćali vodomjere– navodi Novović.
Vodovod Iverak građen je u dvije faze. Prvu fazu, koja je obuhvatala kopanje bunara dubine 30 metara i kapaciteta 21 litar vode u sekundi, postavljanje pumpe, izgradnju trafostanice, hlorne stanice, prve komore bazena od 125.000 litara i postavljanje cijevi od bunara do bazena, finansirali su organizacija IRD i Glavni grad. Druga faza izgradnje vodovoda podrazumijevama je izgradnju vodovodne mreže u dužini od 8.500 metara i druge komore bazena, kapaciteta 125.000 litara, izgradnju zaštitnog pojasa oko vodoizvorišta i puštanje vodovoda u pogon.
Vi.R.- N.S.
Zimi gase struju
Izvorište Iverak spojeno je sa izvorištem Strganačko okno i čine jedinstveni sistem. Tehnički direktor Vodovoda Filip Makrid navodi da izvorište Iverak nije u funkciji zimi po tri mjeseca.
-Mi na izvorištu Iverak ugasimo struju jer nema potrebe da je u tom periodu troši. Tada se mještani vodom snabdijevaju sa izvorišta Straganačko okno. Preostalih devet mjeseci u godini, izvorište Iverak uredno radi, u funkciji je i do sada nijesmo imali primjedbi da ne radi u tom periodu. Kada je prije desetak dana zbog duga za struju bilo ugašeno izvorište Straganačko okno, mi smo uljkučili Iverak kako bi se donji dio Pipera snabdijevao vodom - rekao je Makrid.