Glasovima vladajuće koalicije koju čine DPS, SDP i manjinske partije, Skupština je usvojila Zakon o budžetu za narednu godinu i Zakon o energetici. Budžet će iznositi preko dvije milijarde eura, od čega su izvorni prihodi projektovani na 1,42 milijarde, dok će ostatak od 667 miliona biti obezbijeđen iz pozajmica i kredita. Budžetski deficit je projektovan na 276 miliona, dok će kapitalni budžet iznositi 335 miliona, od čega se na autoput odnosi 246 miliona eura.
Nakon usvajanja amandmana, budžet je donekle promijenjen, pa je tako budžet tužilaštva povećan za pola miliona, a ukoliko prihodi budu veći od planiranih, toj instituciji će biti preusmjereno još sredstava. Fond rada je dobio milion eura za otpremnine, a Državna izborna komisija 200 hiljada.
Zakon o energetici, na koji je podneseno 125 amandmana, dobio je podršku većine nakon što je ministar ekonomije Vladimir Kavarić prihvatio amandmane SDP-a koji su bili uslov te partije za podršku.
Ostalo je plaćanje podsticaja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije, pa će se firmama bliskim premijeru koje grade mini-hidroelektrane i dalje plaćati podsticaji kroz račune za struju. Među tim firmama je i BB hidro, čiji je suvlasnik premijerov sin Blažo Đukanović. Osim njega, gradnjom mHE bavi se i Hidroenergija Montenegro, u vlasništvu Olega Obradovića i vlasnika kafića „Grand” Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, i firma Sinerdži, u kojem udio ima premijerov kum Vuk Rajković, a nedavno se na tender za izgradnju mHE javio i sinovac biznismena Brana Mićunovića.
SDP amandmanom nije ukinuo tu odredbu, već je samo ograničio rok do kada će se ti podsticaji plaćati. Oni su predložili a ministar prihvatio da građani to plaćaju dok se ne ispuni nacionalni plan od 33 odsto udjela obnovljive enegije u ukupnoj proizvodnji struje. Prema riječima Džavida Šabovića (SDP), vrlo smo blizu tog procenta.
–Taj procenat je gotovo dostignut i na taj način se ne mogu forsirati novi biznismeni koji bi gradili hidroelektrane. Amandmanom je predviđeno da podsticaji prestaju da se plaćaju kada se dostigne nivo od 33 odsto udjela obnovljivih izvora, ali i da Regulatorna agencija za energetiku prestane da određuje status povlašćenih proizvođača – rekao je Šabović.
Skupštinska većina odbila je amandmane opozicije kojima je traženo da se iz zakona izbriše odredba o plaćanju podsticaja. Poslanici Demokrata Neven Gošović i Velizar Kaluđerović podnijeli su 24 amandmana i svi su odbijeni. Istu sudbinu imalo je 30 amandmana Gorana Danilovića (Demos), kao i 13 amandmana Dritana Abazovića (URA). Danilović je kazao da Skupština podržava privatni biznis i da je osnovni tekst naručen za pojedince.
–Ovo su amandmani za našu djecu, da naša djeca ne podržavaju njegovu ili njihovu djecu. Ovo će tek da nas košta jer će pojedinci zarađivati na nama i našoj djeci – istakao je Danilović.
Abazović je tražio da se nivo maksimalnog poskupljenja struje u naredne tri godine smanji na jedan procenat. Vlada je predložila da to bude šest odsto u 2017. i 2018, a sedam odsto u 2019. godini. Nije prihvaćen ni amandman Pozitivne da to bude smanjeno na četiri, odnosno pet odsto.
Kavarić je prihvatio i amandman kojima se predviđa naknada štete ukoliko operatori prenosnog i distributivnog sistema uđu u privatni posjed bez odobrenja.
D.M.
Gorivo neće poskupjeti sedam centi
Većina u Skupštini nije podržala izmjene i dopune Zakona o akcizama kojima je predviđeno povećanje akciza na benzin za 15 odsto, što bi dovelo do povećanja cijena goriva za sedam centi. Protiv toga su glasali opozicija (SNP, Pozitivna i samostalni poslanici) i SDP.
Vlada je povećanjem akciza pokušala da nadomjesti prihod bez kojeg je ostala kada je Ustavni sud odobrio neustavnu taksu od sedam centi po litru za autoput i reprezentativni sport.
Da je prošao zakon, cijene goriva bi od 12. janura bile veće za minimum sedam centi po litru. Neustavna taksa je prestala da važi 6. novembra.
Nema otpremnina za penzionere Boksita
Nije podržan predlog zakona kojim se traži da Vlada u budžetu za narednu godinu obezbijedi 1,19 miliona eura za otpremnine bivšim radnicima Rudnika boksita koji su penzionisani zbog stečaja. Pravo na otpremninu imalo bi 111 radnika, kojima bi novac bio isplaćen najkasnije do 31. marta naredne godine. Isplata bi bila oko 12.000 eura po radniku.
Predlog zakona podnijeli su Aleksandar Damjanović (SNP) i nezavisni poslanik Mladen Bojanić. Oni su tražili da se bivšim radnicima Boksita novac isplati na isti način kao radnicima KAP-a, a shodno zaključcima Skupštine. Prilikom glasanja uzdržani su bili poslancii DPS-a, predstavnici manjina i nezavisni poslanik Damir Šehović, dok su opozicija i SDP bili za predlog zakona.
Za člana Odbora Regulatorne agencije za enegetiku izabran je Dragutin Martinović, a bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču produžen je mandat.