Većina poslanika u parlamentu najavila je da neće podržati predlog zakona o energetici. Prvi razlog je to što su njime predviđene premije i subvencije za firme bliske premijeru koje grade mini-hidroelektrane i proizvode „zelenu” energiju, a drugi, način formiranja cijena struje u periodu od 2017. do 2019. godine.
Predstavnici SDP-a i Pozitivne, od kojih zavisi hoće li zakon imati podršku većine, kazali su da će glasati protiv zakona ako se ne usvoje njihovi amandmani. Džavid Šabović (SDP) je kazao da je ta partija podnijela amandmane koji se tiču plaćanja podsticaja za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora i načina formiranja cijena struje.
– Javna rasprava o zakonu bila je u oktobru prošle godine, a zakon je podnijet Skupštini u septembru ove. Od nacrta do predloga povećan je broj članova. Od 234 člana promijenjeno je 211. Ako tome dodamo 60 amandmana, sve je ispunjeno da se zakon vrati na javnu raspravu – kazao je Šabović tokom jučerašnje rasprave u parlamentu.
Srđan Perić (Pozitivna) je rekao da su podsticaji privilegija za uzak krug ljudi.
– Mini hidroelektrane zapošljavaju jednog do dva čovjeka i umjesto novih radnih mjesta dobijamo novi kartel – energetski kartel. Nameti koji će se plaćati zbog rada tih objekata biće opterećujući za građane. Ako se to ne promijeni, ovaj zakon nema našu podršku – poručio je Perić.
Prema njegovim riječima, previše je da struja poskupi sedam, pa šest odsto, jer je taj procenat iznad prognoziranog ekonomskog rasta.
Goran Danilović (Demos) je istakao da vlasnike firmi bliskih DPS-u građani čine biznismenima. Tu se nadovezao na izjavu premijera da nije školovao sina da radi državni posao, već da se bavi biznisom.
– Ti biznismeni nikako da se dokažu negdje van Crne Gore. Braneći pravo građana da dodatno ne stimulišu monopolističke poslove, podnijeli smo 30 amandmana. Nigdje se ne stvara ambijent da se članovi porodice ili širi klijentilizam bavi isključivo ovim poslovima – naveo je Danilović.
On je kazao da je podsticajima obesmišljen institut državne pomoći, te da u Crnoj Gori ima još ljudi koji bi se bavili privatnim biznisom, ne nipodaštavajući državni posao.
– Ako je neko odlučio da pravi vjetroelektranu na Krnovu, Vlada je dužna da nam kaže ko to radi. Da ne nagađamo je li premijerov sin ili kum. U ovom poslu je dovoljno da se ima monopol na informaciju. Taj neko je firma BB solar – istakao je Danilović.
Ako hoće biznismeni iz kruga Vlade da se bave biznisom, kako je kazao, neka dokažu da to umiju.
– Ovdje kad se bave bankarstvom prepiše im se 40 miliona. Ovakve stvari se ne mogu uređivati na ovako providan način – zaključio je Danilović.
Aleksandar Damjanović (SNP) je naveo da norma o podsticajima mora da ide van zakona.
– Podsticajne mjere treba da se plaćaju za državu i velike hidroelektrane, a ne za privatni biznis i mHE. To su mjere koje bi omogućile profit privatnicima koji su bliski Vladi – naveo je Damjanović.
Ministar ekonomije Vladimir Kvarić je kazao da se neusvajanjem zakona gubi grant na 25 miliona eura. Istakao je da nije pristalica subvencija, ali da je 2008. godine u parlamentu definisano kako da se podstiču obnovljivi izvori energije.
– EU ne insistira da bude na taj način. Druga opcija je da se podsticaji ili subvencije isplaćuju iz budžeta – rekao je Kavarić.
Poslanici će danas glasati o predlogu zakona. Za usvajanje im je potreban 41 glas, odnosno podrška ili Pozitivne ili SDP-a uz glasove DPS-a i manjinskih partija. D.M.
Ukinut porez na dobitke od igara na sreću
Parlament je usvojio izmjene poreza na dohodak fizičkih lica kojim se smanjuje porez na plate preko 480 eura sa 13 na 11 odsto i ukida se porez na dobitke od igara na sreću. Amandman Damira Šehovića (Socijaldemokrate) kojim se tražilo ukidanje kriznog poreza nije prihvaćen.
Usvojen je i Zakon o završnom računu budžeta za prošlu godinu, kao i izvještaji za prošlu i finansijski planovi za narednu godinu regulatornih agencija.
Subvencije ne moraju plaćati građani
Damjanović je naveo da je pitao direktora Energetske zajednice Janeza Kopača da li moraju da se plaćaju podsticaji za obnovljive izvore kroz račune za struju i da je Kopač odgovorio negativno.
On je pitao ministra koliko će potrošači plaćati za podsticaje kada svih 40 mHE bude pušteno u pogon, ali nije dobio odgovor na pitanje. Sada građani plaćaju u prosjeku 15 centi mjesečno za zelenu enegiju.
Srđan Milić (SNP) je rekao da je struja za domaćinstva od 2007. do 2014. godine poskupila 43,9 odsto, a da je istovremeno za privredu cijena električne energije smanjena za 27 odsto.
Neven Gošović (Demokrate) je ukazao da su samo zbog gubitaka građani oštećeni za milione eura.
– Još nema studije gubitaka na mreži – naveo je Gošović.