KOTOR - Opštinska odluka o izmiještanju zelenih tezgi sa kotorske pjace donijela je glavobolju mnogim porodicama. Ističu ugovori za zakup tezgi, a opštinska vlast još uvijek nije ponudila adekvatan prostor u zamjenu za ovaj na kotorskoj rivi. Takođe, na snazi će biti i zabrana prodaje životinjskih proizvoda (meso, sir, jaja, mlijeko...), jer za to na kotorskoj pijaci ne postoje sanitarni uslovi koje propisuje zakon. Tražeći odgovore i izlaz iz ove nezavidne situacije, vlasnici tezgi juče su se uputili ka Javnom komunalnom preduzeću, gdje ih je primio direktor Zoran Mrdak. On ističe da je Komunalno dobilo instrukcije od Uprave za inspekcijeske poslove, pod kojim uslovima može da se posluje na pijaci, sve dok se ona ne obnovi u cjelosti.
-Shodno zakonima o zaštiti hrane, inspekcijske službe s nam ukazale da se namirnice životinjskog porijekla ne mogu staviti u funkciju, da nema prodaje na pijaci, jer su tezge izložene kontaminaciji sa magistralnog puta. Nemamo mandat da omogućimo takvu prodaju, osim zelene pjace, i to želimo da uskladimo sa rješenjima koje daje Sekretarijat za urbanizam. Državni organi su bili tolerantni, zatvorili su hercegnovsku i tivatsku pjacu, adaptirali ih po standardima HASAP-a. Tražio sam sredstva za prilagođavanje kotorske pjace, napravili smo idejno rješenje, po predračunu to je investicija od oko 200 hiljada eura, a za iduću godinu odobreno nam je oko 55 hiljada eura što ni približno ne može zadovoljiti potrebe renoviranja. Nešto smo i uradili, ali to nije dovoljno, jer pjaca se mora adaptirati u cjelosti. To je kapitalni projekat i bez značajnih sredstava ne možemo to odraditi. Komunalno preduzeće ne može da izdvaja svoja sredstva, ali traži neke načine preko donacija - objašnjava Mrdak u izjavi za „Dan”.
Zakupci kažu da im brigu zadaje odluka da se maknu pokretne tezge koje su ovdje postojale, kako tvrde, prije sto godina.
- Nemamo ništa protiv toga, ali pitamo gdje ćemo mi od 1. januara? Ni Komunalno ni opština nam nisu obezbijedili mjesto gdje bi mi mogli da radimo. Većini nas to su jedini izvori prihoda. Ovo je naša egzistencija. Ako nam ne daju još tri mjeseca dokle nam ne obezbijede adekvatnu zamjenu za ovo, do 1. aprila, ostaćemo bez hljeba - kažu zakupci 53 tezge, među kojima su Sanija Taipović, koja 36 godina prodaje rob na pijaci, Senada Bošković, koja 28 godina iz Bara svakodnevno u Kotor dovozi prehrambene proizvode, Sabrija i Jasmina Bajramović iz Dobrih voda, već 25 godina, uglavnom subotom, kad je pijačni dan, a po 20 godina Veroslava Roganović, Jelena Drecun i još mnogi drugi..Oni nisu u mogćnosti da od zarade koje ostvare na tezgi, plaćaju zakup kioska za koji je uslov da registruju preduzeće i plaćaju 600 eura zakupa mjesečno.
-Ako sad u Kotoru dozvolite samo prodaju voća i povrća, zatvorićete pijacu. Narod dolazi i radi ribe, sira, jaja, mesa, jer svi to prodajemo i svi smo manje-više proizvođači. Godina čekamo da se ta pjaca rekonstruiše, a uslove nije teško stvoriti. Ukoliko budemo čekali da se stvore evropski standardi, proći će i pet godina. Ovako, možemo da prestanemo sa radom, da zatvorimo poljoprivredna preduzeća i da odemo svi na socijalno - kaže Ivo Drecun sa Cetinja.
Ukoliko se zabrani prodaja životinjskih proizvoda, „ne preostaje nam ništa drugo nego da kao i naši preci prije 300 godina koji s odasvuda, iz Katunske nahije, iz Grblja i raznosili robu po kućama, neko drva, neko meso...“.
- I dalje ćemo prodavati voće i povrće, a ovo drugo ćemo prodavati „na crno“, ili da nosimo robu na kućne adrese mušterijama – poručuju zakupci.
~M.D.Popović
)){kind=small}
